Sudionici okruglog stola o kvaliteti zraka u Republici Hrvatskoj, održanog danas u Splitu, istaknuli su kako je nužno modernizirati sustav za praćenje kvalitete zraka radi usklađivanja s obvezama po europskoj Direktivi za čisti zrak (CAFE)
'Državna mreža za praćenje kvalitete zraka ima 21 mjernu postaju diljem Hrvatske od kojih je devet u naseljenim industrijskim područjima i 12 u ruralnim područjima. Pripremamo studiju na temelju koje ćemo od strukturnih fondova Europske unije (EU) tražiti financijska sredstva za modernizaciju državne i lokalnih mreža za praćenje kakvoće zraka', rekla je voditeljica Službe za kvalitetu zraka pri Državnome hidrometeorološkom zavodu Cleo Kosanović
Objasnila je kako će studijom, koja je u izradi, Republika Hrvatska biti podijeljena u više zona za praćenje kvalitete zraka te da će se odrediti u kojim će područjima biti potrebno postaviti nove postaje za tvari koje zagađuju zrak.
'Nova takva postaja stoji do dva milijuna kuna i sa sigurnošću mogu reći da ćemo na splitskom području trebati jednu novu mjernu postaju, a neke će postaje biti bolje opremljene', rekla je Kosanović.
Po njezinim riječima, Hrvatska ima obvezu da po Direktivi CAFE (Clean air for Europe - Čisti zrak za Europu) postavi postaje za mjerenje kvalitete zraka na svim mjestima na kojima ima izvora onečišćenja.
'Svakog mjeseca podatke dobivene mjerenjem posredstvom Agencije za zaštitu okoliša (AZO) moramo slati Europskoj uniji', kazala je Kosanović.
Načelnica Odjela za istraživanje zraka pri Državnome hidrometeorološkom zavodu Amela Jeričević istaknula je kako je po uputama Svjetske zdravstvene organizacije Direktiva CAFE nastala 2002. godine, kada je u Europi izražena potreba za smanjenjem onečišćenja zraka radi zaštite stanovništva.
Ako se prekorači dopušteno onečišćenja zraka, koje se utvrđuje mjerenjem, europske države u kojima se to dogodilo dužne su poduzeti mjere za smanjenje onečišćenja, rekla je Jeričević te dodala kako Istra ima 'specifičan problem zbog transporta' iz onečišćene sjeverne Italije na svoje područje.
Voditeljica Odjela za zaštitu okoliša u kaštelanskome 'Cemexu' Merica Pletikosić izvijestila je kako se u toj tvrtki 'suspaljuje ulje koje se tretira kao opasni otpad'.
'U skladu sa zakonom o otpadu dopušteno nam je još 1998. godine suspaljivanje opasnog otpadnog ulja, ali riječ je o vrlo malim količinama budući da u Hrvatskoj ima više od 20 tvrtaka kojima je to dopušteno', rekla je Pletikosić.
Konferencija 'Okoliš i zdravlje u Hrvatskoj i EU'
Na konferenciji 'Okoliš i zdravlje u Hrvatskoj i EU' istaknuto je kako je proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji generalno imao ili će imati pozitivne učinke na okoliš i zdravlje, poglavito u povećanju kvalitete zraka te u gospodarenju otpadom jer će se povećati stupanj reciklaže.
Konferenciju 'Okoliš i zdravlje u Hrvatskoj i EU' danas je u Zagrebu organizirala Zelena akcija u suradnji sa Health and Environment Alliance (HEAL), vodećom europskom koalicijom nevladinih organizacija koja se bavi utjecajem okoliša na zdravlje sa sjedištem u Bruxellesu te Pin for Health (domaćom nevladinom udrugom koja se bavi unaprijeđenjem politika javnog zdravstva), Koalicijom udruga u zdravstvu i Zborom novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva. Konferencija je završna aktivnost projekta 'Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš', kojeg financira Europska unija u sklopu programa IPA INFO 2009.
Okupila je predstavnike državnih ustanova, nevladinih udruga, novinara i stručnjaka, koji su raspravljali o vezi zaštite okoliša i zdravlja, a posebno o utjecaju pridruženja Hrvatske Europskoj uniji na okoliš, a time i na zdravlje hrvatskih državljana. Teme konferencije bile su kakvoća vode za piće, kakvoća zraka, buka, pesticidi, genetski modificirani organizmi (GMO) i kemikalije.
Sudionici su se usuglasili kako se proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ne smije koristiti za snižavanje standarda zaštite okoliša. Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić rekao je kako se to primjerice dogodilo kod donošenja Zakona o buci. Pojasnio je da je u starom zakonu postojala obaveza da svi gradovi u Hrvatskoj izrade kartu buke. Karte buke prikazuju razinu buke na pojedinom području, a što je temelj za izradbu prostornih planova. U Europskoj uniji je obaveza da svi gradovi s više od 250.000 stanovnika moraju izraditi karte buke, međutim ne brani se i manjim gradovima da ih također izrade, kazao je Ivčić i ustvrdio kako je 'pod izlikom usklađivanja hrvatskoga sa zakonodavstvom EU, u hrvatski Zakon o buci 2008. uvedena je odredba da karte buke trebaju izraditi samo gradovi s više od 100.000 stanovnika, a što su u Hrvatskoj samo četiri grada'.
Sudionici konferencije dobili su i publikaciju Zelene akcije koja daje pregled hrvatskih propisa i zakonodavstva EU o temama o kojima se raspravljalo na konferenciji.
