U intervjuima za BBC i američki javni radio NPR, uoči odlaska u posjet Saudijskoj Arabiji i Egiptu, Obama je kazao da vjeruje kako je posjet prilika da se obje stranu pridobiju da više slušaju jedna drugu.
‘Postoji nerazumijevanje o Zapadu u dijelu muslimanskog svijeta. A očito, postoji i dosta veliko nerazumijevanje o muslimanskom svijetu kada je riječ o nama na Zapadu’, rekao je Obama za BBC.

‘Čvrsto vjerujem kako nema tog govora koji će riješiti sve probleme. Ne postoji čarobni štapić. Postoje vrlo realna politička pitanja, koja treba do kraja obraditi što je teško’, rekao je Obama, ističući kako je cilj programatskog govora koji će održati na Kairskom sveučilištu u četvrtak ‘otvoriti novi dijalog’.

‘Radi se o 'resetiranju' naših odnosa s muslimanskim svijetom. Mi ne očekujemo da će se sve promijeniti s jednim govorom. Bit će potrebni dugoročni napori’, ocijenio je glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs.
Obama je za radio NPR kazao da SAD nema teritorijalnih pretenzija u Afganistanu, već samo želi spriječiti nove terorističke napade na svoj teritorij. ‘Jednostavno želimo da u Afganistanu ne borave ljudi koji kuju urotu za bombaški napad na SAD. To je prilično umjeren cilj koji bi druge muslimanske zemlje trebale razumjeti’.

Od ulaska u Bijelu kuću, Obama je postavio za cilj popravljanje odnosa s muslimanskim zemljama, u kojima živi više od milijardu ljudi, kao bitan element jačanja nacionalne sigurnosti SAD-a.

‘Moj je posao isticati da je dobrobit muslimanskog svijeta u interesu SAD-a, i da je jezik koji koristimo, jezik poštovanja’, rekao je u siječanjskom intervjuu TV mreži Al-Arabiya, ističući kako on osobno ima muslimana u obitelji, te da je živio u muslimanskim zemljama.

U govoru turskom parlamentu u travnju, Obama je jasno raskinuo s retorikom Busheve administracije.

‘Dopustite mi da ovo kažem najjasnije što mogu: SAD nije, i nikada neće biti, u ratu s islamom’, istaknuo je.

Obama je u utorak naglasio kako vjeruje da njegova administracija može vratiti Izraelce i Palestince ozbiljnim mirovnim pregovorima.

‘Ne samo da je u interesu Palestinaca da imaju državu, već je u interesu Izraelaca da se tamo stabilizira situacija. A u interesu SAD-a je da imamo dvije države koje žive jedna uz drugu u miru i sigurnosti’, rekao je.
Zanemarivanje palestinskog pitanja i snažna proizraelska politika dviju prethodnih administracija, uz ratove u Iraku i Afganistanu, neki su od vodećih generatora antiameričkog raspoloženja u arapskim i drugim muslimanskim zemljama, a Obama je odmah na početku mandata postavio mirovni proces na Bliskom istoku za jedna od prioriteta svoje administracije.

Obama je u razgovoru za BBC minimizirao izraelsko odbacivanja zamrzavanja širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali. ‘Diplomacija je uvijek stvar dugih, teških napora. Nikada stvar brzih rezultata’, kazao je, upozorivši da još nije vidio ‘potencijalne geste’ arapskih država i Palestinaca koje bi ublažile izraelsku zabrinutost.

Govoreći o Iranu, Obama je kazao kako je ‘u svjetskom interesu da Iran napusti svoje ambicije za razvoj nuklearnog oružja, te kako je najbolji način da se to ostvari kroz tvrdu, izravnu diplomaciju’.
‘Iako ne želim dodavati proizvoljne rasporede tom procesu, mi želimo da se do kraja ove godine pokrene ozbiljan proces’, istaknuo ja američki predsjednik.

Obama je sugerirao da bi Iran mogao imati određena prava na nuklearnu energiju, uz uvjet da do kraja godina dokaže da su njegove namjere miroljubive.

U utorak je američka državna tajnica Hillary Clinton učinila novi korak dobre volje prema Iranu, dajući upute veleposlanstvima SAD-a u svijetu da na primanje u povodu nacionalnog blagdana Dana nezavisnosti 4. srpnja pozovu i iranske diplomate, prvi puta nakon 30 godina, priopćio je State Department.

Obama je kazao kako se ne ispričava za politiku i odluke Busheve administracije, ali također ne misli držati ‘lekcije’ zemljama Bliskog istoka u pitanjima kao što su ljudska prava. Umjesto toga, rekao je Obama, SAD će ohrabriti ‘univerzalna načela’ koja zemlje mogu ‘prihvatiti i potvrditi kao dio svog nacionalnog identiteta’.

Ocijenio je opasnim da SAD ili druge zemlje, jednostavno nameću svoje vrijednosti zemljama s drugačijom poviješću i drugačijom kulturom.

Obama će prvo posjetiti Saudijsku Arabiju, pouzdanog američkog gospodarskog i strateškog saveznika u regiji, a nakon Rijada će otputovati u Kairo. Potom će posjetiti Njemačku, Dresden i spomen područje konclogora Buchenwald, te zatim Francusku, gdje će sudjelovati na obilježavanju 65. godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Tom će se prigodom susresti s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyem, u okviru svojih napora za jačanje transatlantskih odnosa.

Obamin govor u Kairu bit će adresiran i Amerikancima, među kojima 21 posto ima povoljno mišljenje o muslimanskim zemljama, a 46 posto nepovoljno, prema nedavnom ispitivanju CNN/Opinion Research Corp.