WASHINGTON PODBACIO

Obama razočarao Europljane

16.09.2011 u 07:00

Bionic
Reading

U Europi osjetno padaju podrška i simpatije za administraciju američkog predsjednika Baracka Obame u međunarodnim pitanjima, što se njegovim izborom koncem 2008. počelo popravljati nakon golemog gubitka ugleda prethodnoga predsjednika Georgea W. Busha

Pad podrške veći je u Španjolskoj nego u drugim zemljama Europske unije. U vezi s ekonomskom krizom koja trese Uniju, većina ispitanika protivi se većoj kontroli nad nacionalnim ekonomskim politikama i kritički je raspoložena prema efektu zajedničke valute nad životnim standardom. To su dva najvažnija zaključka godišnjeg istraživanja Transatlantic Trends koje provodi German Marshall Fund SAD-a u suradnji s fondacijom BBVA.

Podrška Obami u međunarodnim poslovima u zemljama EU-a ima tendenciju pada s prosjekom od 75 posto, u odnosu na podršku od 83 posto od prije dvije godine. Simpatije zbog njegova izbora, obećanja i prvih koraka zamijenilo je razočaranje zbog nepovoljne situacije u afganistanskom ratu, kao i zbog neispunjena obećanja da će zatvoriti vojni logor Guantanamo na Kubi. U Španjolskoj je zbog toga, kako izvještava El País, podrška pala sa 85 posto na 68 posto. Treba pritom istaknuti da je istraživanje provedeno u svibnju i lipnju, to jest, nakon smaknuća Osame bin Ladena od strane američkih vojnika.

Što se pak tiče Obamine vanjske politike i liderstva SAD-a, samo 35 posto Španjolaca to smatra pozitivnim, dok čak 60 posto misli da je to loše ili u potpunosti neprihvatljivo. I obratni odnosi nisu baš najbolji za SAD jer većina ispitanih, njih 53 posto, smatra da su za Španjolsku daleko važnije zemlje Dalekog istoka nego odnosi sa SAD-om (41 posto). Slično je s Amerikancima - 51 posto njih smatra zemlje kao što su Japan, Kina ili Južna Koreja daleko važnijima od zemalja EU (38 posto).

Kritični prema euru

Istraživanje pokazuje da Europljani jasno razlikuju ekonomsku krizu od krize eura u pojedinim zemljama. Dok 67 posto ispitanih smatra da je pripadnost EU pozitivna stvar za rješenje krize, euro nema takvu podršku. Samo 40 posto smatra da je monetarna politika bila pozitivan odgovor krizi.

Kako u SAD-u tako i u EU (61 i 50 posto), građani misle da treba smanjiti javni trošak, u čemu prednjače Španjolci (71 posto) koji smatraju da je kriza povezana i s povećanjem javnoga duga.

Anketa je pokazala i da su Europljani više motivirani od Amerikanaca u promociji demokracije na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike. Gotovo 70 posto građana drži da bi se EU još snažnije trebala uključiti u demokratizaciju arapskih zemalja.

Građani EU-a podijeljeni su kada je riječ o intervenciji u Libiji od strane međunarodnih snaga: 48 posto to podržava, 47 posto ne podržava. Što se pak palestinsko-izraelskog konflikta tiče, Amerikanci u većoj mjeri (53 posto) od Europljana (38 posto) smatraju da treba povećati pritisak na palestinske vlasti. Kao što biva u ovakvim anketama i zbog naravi španjolskog društva, većina od 54 posto smatra da pritisak treba biti jači prema Izraelcima.