Nakon izbora 2020. Iran je stajao iza web stranice pune prijetnji smrću upućenih američkim izbornim dužnosnicima, a tijekom ovogodišnjih izbora FBI je osujetio zavjeru Irana u kojoj je nudio milijun dolara plaćenom ubojici za atentat na Donalda Trumpa.

Kako se bliži ovogodišnji izborni dan, američke obavještajne agencije upozoravaju da Rusija i Iran nisu odustali od destabilizacije, piše Time.

Deklasificirani obavještajni podaci pokazuju da zemlje poput Rusije i Irana i dalje pokušavaju posijati kaos u ionako polariziranoj američkoj politici te se očekuje da će pojačati te napore između izbornog dana i 6. siječnja - kada Kongres službeno prebrojava glasove Elektorskog kolegija i proglašava pobjednika izbora.

Strah od nasilnih prosvjeda

Strani protivnici šire dezinformacije 'na višoj razini nego ikada prije', izjavila je u ponedjeljak Jen Easterly, čelnica američke Agencije za kibernetičku i sigurnost infrastrukture, koja vodi vladine napore za zaštitu izbora. Easterly je dodala da su zabilježeni 'pokušaji niske razine' ometanja izbornih računalnih sustava i uništavanja glasačkih kutija, no agencija zasad ne vidi 'nikakve dokaze o aktivnostima koje bi mogle značajno utjecati na ishod predsjedničkih izbora'.

Glavna zabrinutost odnosi se na moguće događaje nakon izbora. U deklasificiranom memorandumu Nacionalnog obavještajnog vijeća od 8. listopada navodi se da bi Iran i Rusija mogli koristiti taktike koje 'potpiruju ili pridonose nasilnim prosvjedima'.

Razdoblje između izbornog dana i službenog proglašenja rezultata 6. siječnja smatra se posebno osjetljivim jer bi 'strani akteri' mogli pojačati pozive na nasilne prosvjede i prijetnje izbornim dužnosnicima zaduženima za potvrdu rezultata, stoji u dopisu.

Bidenova administracija planira učiniti sve da javno upozori na te aktivnosti. Tijekom razdoblja nakon izbora američka vlada planira izdavati izravna upozorenja protivnicima koji pokušaju ometati izborni proces te obavještavati javnost o lažnim videozapisima i dezinformacijama.

Šire se lažne snimke

Dio tih napora već je započeo. Posljednjih tjedana američki su obavještajni dužnosnici skinuli oznaku tajnosti s određenih procjena i pokušali raskrinkati lažne videozapise.

Dana 1. studenoga američke obavještajne agencije objavile su da ruska propagandna jedinica stoji iza lažnog videa u kojem se navodno prikazuje osoba koja tvrdi da je potpredsjednica Kamala Harris primila mito kako bi slavnoj osobi prenijela informacije o policijskoj raciji. Ista jedinica navodno stoji i iza lažnog videa koji prikazuje uništavanje poštanskih glasačkih listića za Trumpa u Pennsylvaniji.

Nastojanja da se omete izborni proces uključivala su i hakiranje. Krajem lipnja i početkom srpnja hakeri koje podržava Iran poslali su e-poruke predsjedničkoj kampanji Joea Bidena, a one su sadržavale dijelove e-poruka nezakonito ukradenih iz Trumpove kampanje.

Isti iranski akteri, prema sigurnosnom izvješću američke obavještajne službe, takve su materijale slali i američkim medijskim organizacijama. Uspješno su koristili metode društvenog inženjeringa protiv republikanskih i demokratskih kampanja, a krađe koje su pritom izvršene imale su cilj utjecati na izborni proces u SAD-u.

'Iran želi raspiriti razdor'

Obavještajna zajednica zaključila je da Iran želi 'raspiriti razdor i potkopati povjerenje' u izborni proces u SAD-u, navodi se u sigurnosnom izvješću.

Unatoč ovim prijetnjama, obavještajne agencije zaključile su da, iako strani protivnici mogu širiti laži o izborima, neće uspjeti manipulirati službenim rezultatima. Glasački strojevi nisu povezani s internetom niti međusobno, što, uz prisutne sigurnosne mjere, osigurava otkrivanje svakog pokušaja njihova ometanja.