Vijence na spomenik položili su članovi obitelji Jović, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, potpredsjednici Vlade i ministri unutarnjih poslova, odnosno branitelja Davor Božinović i Tomo Medved, te predstavnici županija i lokalnih samouprava. Prije njih i mimo protokola to je učinio predsjednik Republike Zoran Milanović.

Monsinjor Jure Bogdan je predvodeći molitvu rekao da je 'pucanj u nedjelju Kristova uskrsnuća bio pucanj u uskrsnuće hrvatske države koju smo željeli i godinama sanjali'. 'Ali Uskrs se ne može ubiti', poručio je.

Ministar Davor Božinović podsjetio je da su prije 33 godine 'osujećene namjere neprijatelja da upravo na Plitvicama presiječe Hrvatsku na dva dijela, da bi je kasnije lakše uništio' i da je zatim hrabrošću hrvatskih ljudi i branitelja ostvarena slobodna Hrvatska. 'Prve akcije izveli su pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova, Antiterorističke jedinice Lučko, Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje i JPN Kumrovec', napomenuo je.

Dodao je da ga raduje što je svake godine na obilježavanju ovog događaja sve više građana, a posebice mladih, 'a to znači da prenosimo istinu o slavnim danima nastanka hrvatske države našim najmlađima'. 'Istina se mora znati. Istina koja se ne izgovara umire. Zato smo odlučni nastaviti tim putem i da nastavimo izgrađivati Hrvatsku kao prosperitetnu državu', poručio je Božinović.

General Josip Lucić nazvao je Jovića simbolom 'svih naših poginulih, ranjenih i umrlih', a ministar obrane Tomo Medved naglasio je da je Krvavi Uskrs u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda te je zahvalio svima koji "na dostojanstven način" čuvaju sjećanje na Jovića.

'S njime sam dijelio iste snove u istoj postrojbi. Toga dana je u Rakitju ostalo jedno mjesto prazno. Bili smo za posljednjeg ispraćaja itekako svjesni što ćemo kao narod morati proći, što ćemo kao policajci, specijalci morati učiniti da bismo imali samostalnu i suverenu hrvatsku državu. Nažalost, nakon Josipa Jovića mnogi su položili živote na oltar domovine', rekao je Medved.