Državni vrh nazočio je u ponedjeljak obilježavanju 20. obljetnice pogibije 12 redarstvenika u Borovu, jednom od važnijih događaja u povijesti hrvatske policije, ali i Domovinskog rata
Vijence su, podno spomen-obilježja u središtu Borova, uz predstavnike hrvatske policije i obitelji poginulih položili te svijeće upalili predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, premijerka Jadranka Kosor te izaslanik predsjednika Republike Predrag Matić Fred, i sam vukovarski branitelj.
'Uskoro možemo očekivati da će pravda stići do odgovornih za zločin u Borovu. Obvezujem se učiniti sve da bi u Hrvatskoj počela funkcionirati pravna država u punom smislu', poručila je tom prigodom premijerka Kosor. Polaganju vijenaca prethodio je mimohod pripadnika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata od ulaza u Borovo do spomen-obilježja poginulima, dok je misa služena u Crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima.
Pripadnici Policijske uprave Vinkovci Stipan Bošnjak, Antun Grbavac, Josip Culej, Mladen Šarić, Zdenko Perica, Zoran Grašić, Ivica Vučić, Luka Crnković, Marinko Petrušić, Janko Čović, Željko Hrala i Mladen Čatić (najmlađi je imao 20, a najstariji 36 godina) ubijeni su tijekom akcije spašavanja dvojice kolega koje su u noći sa 1. na 2. svibnja u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. U akciji je ranjen i 21 redarstvenik, a ubijene su pripadnike vinkovačke policije srpski teroristi nakon ubojstva i masakrirali.
Za zločin u Borovu godinu dana kasnije podignuta je optužnica protiv 51 osobe, od kojih je njih 10 proglašeno krivima i u odsutnosti osuđeno na zatvor od po 20 godina. Primjenom Zakona o općem oprostu, Županijski sud u Osijeku 1998. godine obustavio je progon svih optuženih i osuđenih. Nova istraga pokrenuta je temeljem kaznene prijave Steve Culeja, brata jednog od ubijenih policajaca, koji je za teško ubojstvo prijavio 30-ak osoba. Istraga još uvijek traje te se traže činjenice i svjedoci, odnosno ispituju okolnosti krvavog događaja.
Krajem prošle godine je dovršeno kriminalističko istraživanje nakon kojeg je kazneno prijavljeno pet osoba zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Samo jedan od prijavljenih tada je i priveden, dok su preostala četvorica nedostupna tijelima progona.
Krvavi događaji u Borovu, nakon uspješne akcije ponovnog preuzimanja policijske postaje u Pakracu, ali i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama, označili su početak Domovinskog rata u Hrvatskoj.
