Poboljšanje uvjeta rada, uvođenje sustava poticanja i nagrađivanja, omogućavanje odlazaka u privatnu praksu za one koji to žele te uvođenje stimulativnih mjera za ostanak obiteljskih liječnika u Hrvatskoj, od lokalne do državne razine, neki su od zahtjeva upućenih s 10. kongresa Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koji je proteklog vikenda u Šibeniku okupio više od 700 liječnika
Zatraženo je i skidanje tereta nemedicinskih poslova s obiteljskih liječnika koji su, tvrde, pretvoreni u "administratora-kontrolora zdravstvenog sustava", kao i da u toj djelatnosti mogu raditi samo specijalisti obiteljske medicine.
Za razvoj i priznanje obiteljske medicine kao struke potrebna je specijalizacija jer je obiteljska medicina zasebna struka sa svojim specifičnostima, kao i druge grane medicine. Samo diploma Medicinskog fakulteta nije dovoljna za kvalitetan rad na području obiteljske medicine, pogotovo u ruralnim i izoliranim područjima.
Treba hitno donijeti zakon, tj. uskladiti ga s direktivom EU-a, kojim će se propisati da u obiteljskoj medicini mogu raditi samo specijalisti obiteljske medicine, smatraju u KoHOM-u.
Jedna od tema bilo je i mentorstvo mladim liječnicima koji se odluče za specijalizaciju iz obiteljske medicine. Prema iskustvima sudionika iz europskih zemalja, liječnici obiteljske medicine nakon završenog studija ne mogu samostalno raditi u ordinacijama obiteljske medicine bez podrške i nadzora mentora, jer nemaju dovoljno praktičnih i medicinskih znanja.
Predloženim Pravilnikom o načinu provedbe rada pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije rad pod nadzorom mentora nije obavezan. Stoga će nedostatak mladih liječnika obiteljske medicine, kao i mentora, dovesti do rada mladih liječnika bez pomoći, kontrole i nadzora starijih mentora.
Mentoriranje i pomaganje mladim liječnicima da se razviju u kvalitetne, motivirane i zadovoljne liječnike prvenstveno je pitanje sigurnosti pacijenata i kvalitete zdravstvene zaštite neke zemlje, a tek onda kadrovsko i stručno pitanje, smatraju u KoHOM-u.