Važeći je Obiteljski zakon nejasan i prenormiran pa ga treba doraditi kako bi se u traumatičnim razvodima brakova pomoglo i roditeljima i djeci, zaključeno je u petak na stručnom skupu pod nazivom 'Svako dijete treba oba roditelja', na kojem su o zaštiti prava djece u postupku razvoda roditelja govorili odvjetnici, psiholozi i drugi stručnjaci.
Hrvatska daleko od europskih standarda
Hrvatska je po pitanju postupaka razvoda brakova i zajedničke skrbi o djeci daleko od europskih standarda, pa nam je cilj da te standarde ugradimo u naš Obiteljski zakon, rekao je psihijatar Herman Vukušić, koji je na primjeru vlastite obiteljske situacije osjetio sve greške i nedorečenosti važećeg Obiteljskog zakona.
Za razliku od Švedske i Norveške, u kojima procedura vezana za razvod braka ne stoji gotovo ništa, kod nas to nije slučaj, naveo je Vukušić ocijenivši kako i u tom segmentu sustav mora biti jednostavniji, humaniji i utemeljen na znanstvenim postignućima.
Govoreći o braniteljskoj populaciji, gdje je mnogo roditelja oboljelih od PTSP-a, upozorio je kako upravo ta dijagnoza često očeve isključuje iz roditeljskih kompetencija. To ne bi smio biti razlog, kao što to ne smije biti nijedna druga dijagnoza, kaže Vukušić, jer to je sekundarna viktimizacija koja dodatno otežava njihovo psihofizičko stanje.
Podaci o stopi rasta razvoda i obiteljskog nasilja u zadnjih deset godina govore da nam treba prihvatljivije rješenje od onoga u Obiteljskom zakonu. Smatram da je jedan od razloga za to i zastarjeli koncept našeg pravosuđa, kojeg se dio odvjetnika i psihijatara drži kao pijan plota, zaključio je Vukušić.
Braniteljima s PTSP-om oduzimaju pravo na viđanje djece
O problemima u brakorazvodnim parnicama i skrbi za djecu govorio je predsjednik zagrebačke Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Ivan Tolić, navodeći da udruga okuplja 1260 branitelja, svaki treći je razveden, a ukupno imaju 412 djece.
Već smo stigmatizirani kao branitelji, a to se pojačava kod razvedenih branitelja, bilo da su očevi ili majke, rekao je Tolić dodajući kako nisu rijetki slučajevi da se oboljelima od PTSP-a oduzima pravo na viđanje djece. U velikom broju slučajeva to se odnosi na očeve jer je hrvatsko društvo staromodno i još uvijek vrijedi načelo da se djeca dodjeljuju majci, rekao je.
Predsjednica Udruge 'Dijete-razvod' Asenka Kramer istaknula je da se u razvijenim zemljama zajednička roditeljska skrb smatra najboljom opcijom za dijete što, nažalost, u Hrvatskoj nije zaživjelo. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, to je iskoristilo tek dva do tri posto razvedenih roditelja.
Odvjetnik Hrvoje Jukić smatra da je zajednička roditeljska skrb bila puno bolje riješena u starom Obiteljskom zakonu iz 2003. po kojem su centri socijalne skrbi bili između stranaka i suda. Stranke su se prvo obraćale sudu, koji je potom tražio mišljenje centra i nakon toga bi donio rješenje.
Bivši bračni partneri ne mogu se dogovoriti
U sadašnjem zakonu postupak određivanja zajedničke roditeljske skrbi razlomljen je u nekoliko kompliciranih faza. Prvo su se stranke obvezne obratiti centru na savjetovanje i mirenje te napraviti zajednički roditeljski plan. No, šestomjesečna praksa, od kada je novi Obiteljski zakon na snazi, pokazuje da je to gotovo nemoguće napraviti jer se bivši bračni partneri teško mogu dogovoriti oko bilo čega.
To dokazuje i podatak da u tih šest mjeseci sud nije donio nijednu presudu po tom pitanju, naveo je Jukić dodajući da je za njegove stranke takav postupak bio 'pravo mučenje'.
Kada mirenje ne uspije, stranke dolaze na sud koji procijenjuje zašto nije uspjelo i tko je kriv za to, a to nije dobar pristup. Trebalo bi pojednostaviti čitavi postupak kako bi se zaštitila djeca, rekao je Jukić i najavio da će radnoj skupini koja će analizirati Obiteljski zakon predložiti osnivanje obiteljskih sudova, kako bi čitav proces oko zajedničke skrbi nad djecom bio što brži i bezbolniji.
