Udruge za zaštitu žrtava obiteljskog nasija svakodnevno bilježe sve više zahtjeva za pomoć, posebno od izolacije tijekom kronakrize kada su mnoge žrtve bile osuđene cijele dane provoditi sa svojim zlostavljačima.
Iako službene statistike bilježe čak i blagi pad ni u policiji ne bježe od problema. Ukazuju na trend da se sve više ovakvih nedjela prijavljuje po težoj, kaznenoj kvalifikaciji, umjesto prekršajne i sve svjedoke nasilja pozivaju da ga bez razmišljanja prijave što mogu učiniti i anonimno.
Anita Matijević iz Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije kazala je u razgovoru za Hinu da uspoređujući podatke za prvih osam mjeseci 2019. s istim razdobljem ove godine na području cijele Hrvatske bilježe pad prekršajnih i kaznenih djela nasilja u obitelji za 2,7 posto.
Objašnjava da se posljednjih godinu dana promijenila struktura pa sada imaju značajan pad prekršaja i to za 11 posto što brojčano znači da ih je 1133 manje.
vezane vijesti
"Istovremeno imamo 42 posto više kaznenog djela nasilja u obitelji i sve skupa 30 posto svih kaznenih djela koja se čine nasiljem u obitelji. I nasilje u obitelji kao zasebno kazneno djelo, ali i teške tjelesne ozljede i prijetnje koje se čine nad članovima obitelji. Ove smo godine povodom događaja neke vrste nasilničkog ponašanja u obitelji ukupno postupali 9220 puta i ti su događaji imali obilježje prekršaja ili kaznenog djela", kazala je Matijević.
Nasilnici sve češće odgovaraju kazneno
Dodaje kako su u istom periodu prošle godine imali 9483 takva događaja, što je za skoro tri posto više, odnosno 2019. je zabilježeno 260 slučajeva više.
Primjetno je da ove godine u ukupnom broju nasilničkih ponašanja ima više kaznenih djela jer u policiji već dugi niz godina kroz edukacije i nadzor pokušavaju utjecati na to da se sva ponašanja koja se mogu procesuirati kroz kaznenu proceduru vode kao kaznena djela, a ne prekršaji.
"Ustvari se tu dogodila velika razlika da mi nekakvih 870 događaja koji su se možda u nekom ranijem periodu vodili kroz prekršajnu problematiku sada kvalificiramo kao kazneno djelo bez obzira radi li se o tjelesnoj ozljedi, prijetnji ili o samom kaznenom djelu nasilja u obitelji. Ukupno kažnjivih nasilničkih radnji imamo manje, međutim sada ih puno češće prijavljujemo kao kazneno djelo", istaknula je.
Upozorila je sve koji imaju saznanja o obiteljskom nasilju osobito nad djecom, ranjivim članovima obitelji, starijim osobama ili zastrašenim ženama koje se ne usuđuju same pozvati policiju, da im je građanska dužnost svoju sumnju prijaviti. Podsjetila je i na internetsku stranicu Red button gdje se nasilje može prijaviti potpuno anonimno.
Udruge pretrpane pozivima upomoć
Predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske Livija Plančić upozorava da se na problem obiteljskog nasilja, kojega je po njihovu mišljenju sve više, negativno odrazila i koronakriza jer su žrtve bile prisiljene cijele dane provoditi s nasilnicima.
"Naša je udruga do danas zabilježila povećanje broja korisnika koji su zatražili pomoć za oko 80 posto. Putem SOS telefona, maila ili osobnim dolaskom u udrugu imali smo do danas 393 takva zahtjeva, što je već sad uvelike premašilo brojku korisnika iz cijele prošle godine", objašnjava Plančić.
Okidač za nasilje u obitelji, kaže Plančić, osim mentalnog sklopa u kojem se na čudan način doživljavaju odnosi, uglavnom između muškarca i žene, jesu alkohol i droga, ali i sve teža financijska situacija.
Udruga surađuje sa Centrom za socijalnu skrb, sudovima, policijom i svim ostalim dionicima koji se u svom radu susreću sa žrtvama i svjedocima. Napominje kako je upravo policija ta koja prva dolazi u kontakt sa žrtvom te bi oni trebali biti ti koji trebaju najbrže zaštititi žrtvu nasilja u obitelji.
Nedovoljno korišteni instrumenti zaštite žrtava
No, smatra da policija u dovoljnoj mjeri ne koristi instrumente zaštite koji su im na raspolaganju od zabrane približavanja do udaljenja iz zajedničkog domaćinstva.
"Taj problem, uz problem pravilne kvalifikacije počinjenog dijela, dvostrukog prijavljivanja nasilnika i žrtve i nedovoljne senzibiliziranosti prema žrtvama smo uočili analizirajući prekršajne prijave nasilja u obitelji iz posljednje tri godine zajedno sa sutkinjom Općinskog suda u Splitu Ivanom Bilušić" objašnjava Plančić.
Iz nekih primjera svakodnevne prakse Plančić otkriva kako su nedavno imali situaciju u kojoj nije došlo do pravovremne reakcije policije u slučaju višekratnih prijetnji žrtvi ubojstvom. "Jednostavno, propustili su postupiti po zaprimljenim prijavama do trenutka kada su se prijetnje smrću počele i ostvarivati, no svjesnom reakcijom žrtve spriječeno je gore zlo", kazala je.
Stoga su svjesni da je nužno kontinuirano provoditi edukacije svih profesionalaca kako bi se povećala njihova razina znanja i stručnosti u postupanju sa žrtvama i svjedocima, od sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, socijalnih radnika, predstavnika udruga pa sve do policijskih službenika kao prvih u kontaktu sa žrtvama.
Tako je prva edukacija održana upravo za policijske službenike, a nastavit će s ostalim dionicima sustava zaštite i podrške žrtava. Udruga Bijeli krug Hrvatske djeluje devet godina, od 2018. do danas udruzi je upućeno 200 počinitelja nasilja u obitelji, od kojih je pet posto recidivista, a 70 posto ih je uspješno završilo tretman.
U Hrvatskoj se 22. rujna obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u sjećanje na brutalan zločin iz 1999. kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom sudu suprug ubio suprugu te sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku.
