Jedan od važnih faktora koji utječe na ovu sezonu je La Niña, klimatska anomalija ekvatorskoga dijela Tihog oceana. Iako je u posljednja dva mjeseca jačala, imamo samo osnovne naznake toga koliko će veliki utjecaj imati na proljeće ove godine u Europi
Prognoze za proljeće ove godine pokazuju da bi La Niña mogla imati značajan utjecaj na vremenske uvjete u Europi. Predviđa se da će biti prisutan sustav visokog tlaka u središnjem i istočnom dijelu Starog kontinenta, a obrnuto na zapadu i sjeverozapadu, što je tipičan obrazac za proljeće pod utjecajem La Niñe, piše Severe Weather Europe.
To znači da bi veći dijelovi središnje i zapadne Europe mogli imati toplije i sušnije uvjete dok bi jugozapadni, zapadni i sjeverni dijelovi mogli imati više oborina.
Proljetna sezona traje od ožujka do svibnja, a to je prijelazno razdoblje između zime i ljeta, pa se mogu očekivati razne vremenske promjene. La Niña, koja se odvija u tropskom Tihom oceanu, utječe na globalne vremenske uvjete, pa tako i na Europu. Prema prognozama modela ECMWF i UKMO, veći dio Europe trebao bi imati viši tlak, što obično donosi više temperature, osobito u sjevernim i istočnim dijelovima. Očekuje se da će temperature biti iznad prosjeka dok će u jugozapadnim i jugoistočnim dijelovima biti niže ili uobičajene.
Što se tiče oborina, prognoze pokazuju da će biti manje oborina u središnjoj Europi i prema istoku zbog utjecaja visokog tlaka, a više će ih biti u južnim, zapadnim i sjevernim dijelovima. Ove regije bit će pod utjecajem niskog tlaka u Sjevernom Atlantiku i nad Sredozemnim morem. Dakle, iako bi proljeće moglo donijeti toplo i suho vrijeme u mnogim dijelovima Europe, predviđa se i veća količina oborina na određenim područjima, posebice na zapadu, sjeveru i jugozapadu.
Ukupno gledajući, La Niña bi mogla uzrokovati toplije i sušnije uvjete u većem dijelu Europe, a na jugozapadu, zapadu i sjeveru pak više oborina.
Prognoza za Hrvatsku i Balkan
Analize dugoročnih prognostičkih modela ukazuju na to da bi veći dio Hrvatske i Balkana mogao iskusiti temperature iznad sezonskog prosjeka, posebno u kontinentalnim dijelovima.
Što se tiče oborina, očekuje se njihova smanjena količina u središnjim i istočnim dijelovima regije, a zapadni i jugozapadni dijelovi Balkana mogli bi bilježiti povećane količine padalina zbog utjecaja niskog tlaka iznad Sredozemlja. Stabilan visoki tlak mogao bi doprinijeti dužim suhim periodima i povremenim toplinskim valovima u kasnijem dijelu proljeća.
Povećane oborine u priobalnim i jugozapadnim područjima mogu pridonijeti promjenjivim vremenskim uvjetima, posebice u blizini Jadranskog mora.
Na obali Hrvatske moguće je da će biti toplije i sušnije nego obično, a unutrašnjost Balkana, uključujući planinska područja, imat će umjereno toplo proljeće s povremenim kišama. Sjeverni dijelovi mogli bi biti pak pod utjecajem hladnijih fronta s obzirom na promjene u atmosferi.
Iako je dugoročna prognoza podložna promjenama, trenutno dostupni modeli sugeriraju da bi ovogodišnje proljeće moglo biti toplije od prosjeka.