'Čini se da će ovaj kurikulum preslikati školu kakva jest i samo je inovirati dodatnim sadržajima', ocijenila je saborska zastupnica SDP-a Marija Lugarić i upozorila kako bez kompromisa pedagoških stručnjaka oko kurikuluma ne može biti ni političkog kompromisa.

Jedan od stručnjaka koji je radio na izradi kurikuluma, prof. Josip Milat je ustvrdio da predloženi dokument nije idealan, ali i da je, uz sve manjkavosti, pedagoški prihvatljiv temelj za izradu kurikuluma kako bi se sustav hrvatskog školstva usuglasio s onim u EU koji predviđa 10-godišnji standard općeg obrazovanja.
Prof. Vlatko Previšić je kazao da se hrvatskim nacionalnim kurikulumom želi otvoriti mogućnost kulikularnih elaboracija te dodao da se što prije treba izraditi kurikulum izobrazbe nastavnika i učitelja.

S tim se složio i saborski zastupnik SDP-a Gvozden Flego te naveo da kurikulum trebaju pratiti kadrovski i financijski elementi implementacije što sada nije slučaj. 'Već sam umoran od deklaracija bez mogućnosti implementacije', dodaje Flego.

Prof. Milan Matijević je naglasio da sadašnji obrazovni sustav nakon 50 godina 'zaslužuje reviziju' jer je škola kakvu danas imamo selektivna što se vidi prilikom prelaska u 9. razred kojega ne uspije završiti 20 posto učenika.

Upozorava i da je u hrvatskim školama potpuno zanemareno oblikovanje i učenje rukama. 'Ako se osam godina radi po principu bajke o Trnoružici ne može se očekivati da će u 9. razredu biti drugačije', dodao je.

Čulo se i mišljenje da postojeći kurikulum još nije niti na razini nacrta, a najžešću kritiku uputio je prof. Tomislav Reškovac ustvrdivši da je riječ o dokumentu koji, ostane li kakav jest, podcjenjuje stručnu i opću javnost jer će legitimirati postojeću praksu i neće omogućiti promjenu unutar obrazovnog sustava. 'To je tapkanje u mjestu', dodaje.

Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Nevio Šetić podržao je stručni konsenzus oko kurikuluma i dodao da bi se stručna energija trebala usmjeriti ka smanjenju razlika u stručnim stajalištima.