Djeca rođena u Njemačkoj 2021. godine će zbog korone imati kraći životni vijek od one rođene 2019. godine, navodi Savezni ured za statistiku. Znači li to promjenu trenda?
Očekivani životni vijek u Njemačkoj je značajno pao od početka pandemije koronavirusa. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, prošle godine je za novorođene djevojčice očekivani životni vijek iznosio samo 83,2 godine, a za novorođene dječake 78,2 godine. To znači pad u odnosu na 2019. godinu - posljednju godinu prije pandemije - za 0,6 godina za dječake i za 0,4 godine za djevojčice, piše Deutsche Welle.
Statističari su sigurni: „Glavni razlog za ovakav razvoj događaja je izuzetno veliki broj smrtnih slučajeva za vrijeme pandemije." Razvoj očekivanog životnog vijeka ukazuje na promjene u mortalitetu koje su neovisne od starosne strukture. Zato su posebno pogodne za usporedbe.
"Apsolutni izuzetak" Jonas Schöley s Instituta Max Planck za demografska istraživanja u Rostocku također kaže da se razvoj može direktno pripisati pandemiji. Objavljene statistike su se poklapale s rezultatima njegove istraživačke grupe. „Dvije uzastopne godine tako oštar pad širom planeta je potpuno neobičan i apsolutni izuzetak."
vezane vijesti
Prema procijeni Savezni ured za statistiku, pad očekivanog životnog vijeka kod djece rođene između 2019. i 2021. posebno je bio značajan u istočnoj Njemačkoj. Za tamošnje dječake vrijednost je smanjena za 1,3 godine, a za djevojčice za 0,9 godina.
U zapadnoj Njemačkoj pad je bio 0,4 godine za dječake i 0,3 godine za djevojčice. Istočnonjemačke savezne države bile su posebno teško pogođene pandemijom.
70.000 do 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva
Dva su faktora uključena u ovo pitanje: budući da se udio starijih ljudi u populaciji povećava, očekuje se da će se broj umrlih povećavati svake godine tokom narednih 20 godina.
U isto vrijeme - barem prije početka pandemije korone - ljudi su postajali sve stariji. „Učinak povećanja očekivanog životnog vijeka oslabio je učinak starenja", objašnjava Savezni ured za statistiku. Pošto su oba učinka djelovala istovremeno, broj smrtnih slučajeva prije početka pandemije rastao je u prosjeku za jedan do dva posto godišnje. U 2020. porast je bio izraženiji nego u prošloj predpandemijskoj 2019. godini.
Za prošlu godinu - na osnovu 2019. - mogla bi se očekivati smrtnost od 960.000 do 980.000, odnosno povećanje od dva do četiri posto. U stvari, broj je porastao za devet posto, izvijestili su statističari: „U roku od dvije godine - 2020. i 2021. - bilo je oko 70.000 do 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva."
Institut Robert Koch je u ove dvije godine zabilježio skoro 115.000 smrtnih slučajeva od posljedica covida 19. Za Savezni ured za statistiku, upravo zbog mjera prevencije i promjena ponašanja tokom pandemije, učinak je 2021. bio manji nego 2020. Zbog istih mjera je 2020. i 2021. godine bilo manje umrlih od drugih zaraznih bolesti - npr. od gripe.
Trajan preokret trenda?
Pitanje je jesu li dvije godine bez presedana završile ili su samo prekinule trend starenja ljudi.
Očekivani životni vijek u Europi se povećava posljednjih skoro 100 godina, kaže Jonas Schöley, ali za to vrijeme je uvijek bilo padova, na primjer za vrijeme dva svjetska rata ili tokom španjolske gripe. Poslije toga se uvijek vraćalo pozitivnom razvoju.
Ponekad su krize čak i ubrzale trend, rekao je Schöley.
„Poslije Drugog svjetskog rata imali ste antibiotike - možda će nama tehnologija mRNK, na kojoj se zasniva većina cjepiva protiv koronavirusa, pomoći u borbi protiv raka." No postoje i novi faktori rizika, kao što su moguća gospodarska kriza ili politička nestabilnost. „Onda svakako možemo duže čekati na povratak sve dužeg životnog vijeka."
