Strategija je definirala pet ključnih, strateških ciljeva za otklanjanje postojećih slabosti, a koji bi se trebali provoditi kroz godišnje planove sa svim predviđenim mjerama i razradom aktivnosti.

Ciljevi uključuju unapređenje organizacije rada i nadležnosti gradskih upravnih tijela, odnosno jasno definiranje onoga što se podrazumijeva pod pojmom upravljanje imovinom, zatim uređivanje normativnih i vlasničko-pravnih odnosa, potom 'cjelovito i sveobuhvatno evidentiranje svih pojavnih oblika gradske imovine', menadžersko upravljanje imovinom i povećanje financijskih učinaka te na koncu unapređenje sustava vođenja poslovnih knjiga o imovini.

No više od ciljeva same strategije u njoj je zanimljiv niz podataka koji govore o tome na koji se način upravlja imovinom u vlasništvu Grada Zagreba.

Gradski stambeni fond, prema Izvještaju o stanju imovine na dan 31. prosinca 2018., činilo je 4886 stanova u vlasništvu Grada Zagreba, površine 236.559,34 kvadratna metra, 202 stana ukupne površine 8.610,43 kvadratna metra, suvlasništvo Grada Zagreba i trećih osoba, te 2188 stanova površine 174.123,45 kvadratnih metara u vlasništvu ZGH i Zagrebačke stanogradnje, kojima upravlja Grad.

No podatak o broju stanova u gradskom stambenom fondu kojim upravlja Grad Zagreb nije identičan broju stanova u obveznopravnom smislu stanovanja, jer se određeni, manji broj stanova, koristi i za druge namjene, a ne samo za stanovanje.

Tako je na već spomenuti datum u stambenom upravljanju, odnosno s namjenom stanovanja, evidentirano 5078 stanova te ostalih jedinica imovine (vlasništvo/suvlasništvo), kao i 2187 stanova u vlasništvu ZGH.

Poslovni portfelj

U poslovnom fondu evidentirana su 1982 poslovna prostora, 561 garaža i garažno mjesto, 332 zgrade, kao i 98 poslovnih prostora i šest zgrada u vlasništvu ZGH, kojima upravlja Grad.

Međutim portfelj poslovnih prostora, za razliku od stambenog portfelja, nije u cijelosti popisan i to u dijelu koji se odnosi na objekte javne namjene.

Naime gradska upravna tijela, koja prate djelatnost krajnjih korisnika: ustanova, udruga, škola, muzeja, dječjih vrtića, domova zdravlja i sl., u naravi nemaju evidencije nekretnina u kojima krajnji korisnici obavljaju djelatnost.

Prihodi od naplate ugovorene najamnine za stanove u 2018. su na razini od 26,45 milijuna kuna ili prosječno 168 kuna po metru kvadratnom godišnje. Na primjer, za stan od 50 kvadratnih metara najamnina bi iznosila 8400 kuna ili cca 1135 eura godišnje ili 94 eura mjesečno.

Što se tiče prihoda ostvarenih u 2018. od zaštićene najamnine u iznosu od 6,73 milijuna kuna, simulacija najamnine po kvadratnom metru stana, kako je to učinjeno kod ugovorene najamnine, nema opravdanja s obzirom na to da u ovim predmetima Gradu Zagrebu nije primarna visina najamnine, već rješavanje pitanja osoba slabijeg imovnog stanja, onih koji se koriste stanom na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, koji su imali položaj nositelja stanarskog prava te ostalih korisnika određenih posebnim propisima.

Na investicijsko održavanje stanova u 2018. godini utrošeno je preko 3,6 milijuna kuna.

U Strategiji se ističe važnost dobrog održavanja nekretnina i ulaganja u njih za ocjenu njihova stanja, što je bitna informacija prilikom planiranja godišnjih troškova. Međutim Zagreb u ovom trenutku nema to na jednom mjestu, već to tek planira dodati u aplikaciji za upravljanje imovinom, odnosno u budućem Centralnom registru imovine (CRI).

Što se tiče davanja u najam poslovnih prostora, ističe se da je postotak uspješnosti natječaja na kojima su se tražili zakupci bio oko 50 posto, a razlozi su, navodi se, ti što su potencijalni natjecatelji zainteresirani uglavnom za prostore na atraktivnim lokacijama u centru grada, a na rubu interes značajno pada.

Dobra naplata poslovnih prostora

Ističu da je postotak naplate od 94 do 99 posto, što je, ističe se, izuzetno dobro, osim za Novi Jelkovec, u kojem iznosi 89 posto. Ukupno je u 2018. godini naplaćeno zakupnine/naknade za korištenje cca 59 milijuna kuna.

Što se tiče zemljišta, s posljednjim danom 2018. godine bila su evidentirana 662 ugovora o zakupu zemljišta ukupne površine 505.657,70 kvadratnih metara, a ugovorena zakupnina za 2018. godinu, uvećana za naknadu za korištenje po isteku ugovora, iznosila je 5,4 milijuna kuna.

Kako se upravljalo i raspolagalo javnim površinama i prostorima javne namjene, govori podatak da je od zakupnina za kioske, pokretne naprave, korištenje otvorenih terasa, manifestacija i naknada za reklamne objekte uprihođeno u 2018. godini 38,1 milijun kuna, od čega više od polovice otpada na reklame, dok je primjerice od pokretnih naprava i naknada za manifestacije stiglo tek 4,7 milijuna kuna.

A upravo se za pojedine manifestacije (Advent) i način dodjele kućica te izvlačenje novca zainteresirao USKOK, zbog čega su podignute optužnice i vode se procesi na Županijskom sudu.

Sudski sporovi

Zagreb je na dan 13. studenog 2019. vodio 32.116 sudskih sporova u vrijednosti od preko 16 milijardi kuna što je iznos veći od godišnjeg gradskog proračuna koji je za 2020. godinu planiran na 11,95 milijardi kuna. Od navedenog broja sporova značajan dio otpada, ne navodi se točno koliko, na one koje vodi s trgovačkim društvima čiji je osnivač ili suosnivač. Tako se Grad Zagreb sudi s Gradskom plinarom, Zagrebačkim holdingom…

Značajan broj sporova vodi dug niz godina (više od 10, 20 godina), a ta činjenica uzrokuje kako velike troškove za Zagreb tako i nemogućnost daljnjeg učinkovitog raspolaganja imovinom.

U koliko slučajeva je Zagreb zbog toga angažirao vanjska odvjetnička društva, kao i koliko je plaćeno za te usluge, taj podatak nije naveden.

Posebno je apostrofirana tužba koja je protiv Grada Zagreba podnesena 1987. godine, a spor je pravomoćno okončan sklapanjem sudske nagodbe tek 2014. godine. Riječ je o slučaju u kojem su Neda Raukar-Gamulin i Iva Raukar tužile Grad Zagreb i na kraju je nagodbom riješeno da im se isplati 1,5 milijuna kuna te kamate, a one su zauzvrat priznale vlasništvo Gradu na jednoj parceli na Goljaku.

Također, Zagreb još uvijek vodi oko 2400 predmeta naknade za oduzetu imovinu i nije isključeno da će ih biti još, a ne zna se do kada će trajati.

Što se tiče dionica, evidentirano je da Zagreb posjeduje 148.926 dionica Vodoprivrede Zagreb, pet dionica Croatia osiguranja, 138 dionica Hrvatskog Telekoma, 86 dionica Samoborske banke te dionice stečene po provedenim predstečajnim postupcima, i to 25.215 dionica Industrogradnje te 607.122 dionica Magme, koje ne kotiraju na burzi.

Nakon što prođe javno savjetovanje Strategija će se naći pred zastupnicima u Gradskoj skupštini.