Dosadašnji zakon je za posjedovanje droge propisivao kaznu do šest mjeseci zatvora, a sada se ono kažnjava prekršajno, i to novčanom kaznom od pet do 20 tisuća kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja ili rad za opće dobro. No, proizvodnja, primjerice, i jedne stabljike indijske konoplje i dalje podrazumijeva kaznenu odgovornost. Kazna za proizvodnju, prodaju ili posredovanje u kupoprodaji droge povećana je s 10 na 12 godina zatvora, a najteža 15-godišnja kazna predviđena je za onoga tko sudjeluje u raspačavanju droge djeci, u školi, u blizini škole ili u kaznenoj ustanovi. Isto vrijedi i za iskorištavanje djece za preprodaju droge ili ako se time bavi službena osoba.

Novi zakon nije propisao količinu droge za osobnu uporabu jer je zakonodavac ocijenio da bi to dilerima moglo pomoći u izigravanju zakona. Neisplata plaće, dijela plaće i neuplata doprinosa postali su kazneno djelo, osim ako poslodavac ne može isplatiti plaću jer za to na računu nema novca ili njime ne može raspolagati. Prijeti mu zatvorska kazna do tri godine, a od nje se može osloboditi onaj tko naknadno uplati zaostale plaće.

U studenome je izmjenama zakona ispovjedna tajna ponovno postala nepovrediva. Zakon se uskladio s Ugovorom sa Svetom Stolicom, pa su, uz odvjetnike, od obveze prijavljivanja počinjenoga kaznenog djela izuzeti i ispovjednici. Nepovredivost ispovjedne tajne odnosi se na sve vjeroispovijesti. No, ispovjednici nisu izuzeti iz obveze da prijave pripremanje kaznenog djela. To su dužni učiniti svi građani, osim članova uže obitelji, no i oni su to dužni prijaviti ako se radi o pripremi kaznenog djela na štetu djeteta.

Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece ubuduće će morati prijavljivati i članovi obitelji počinitelja, a rokovi zastare za takva djela, umjesto od počinjenoga kaznenog djela, teku od punoljetnosti žrtve.

Novo kazneno djelo je i obijesna vožnja na cesti pa će se tako s tri godine zatvora kažnjavati vozači koji iz obijesti ugrožavaju živote drugih teško kršeći prometne propise, vozeći pod utjecajem droge ili najmanje 1,5 promila alkohola u krvi, vozeći u zabranjenom smjeru, pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila ili, pak, vozeći 50 kilometara na sat iznad dopuštene brzine. Kazna za obijesnu vožnju može se dobiti čak i ako se nesreća ne dogodi.

Uvedena je i kaznena odgovornost za tzv. obijesnu plovidbu, za koju prijeti zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina, pri čemu su moguće i veće kazne, čak do 12 godina ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba.

Sramoćenje je novo kazneno djelo protiv časti i ugleda. Onaj tko pred drugim za nekoga iznese činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kaznit će se novčanom kaznom do 180 dnevnica, a do 360 dnevnica ako to učini putem medija ili interneta, na javnome skupu ili na drugi način kojim bi sramoćenje postalo pristupačno većem broju osoba. Dnevnica ne može biti manja od dvadeset kuna ni veća od deset tisuća kuna.

No, kaznenog djela sramoćenja nema ako počinitelj dokaže istinitost iznesenih tvrdnja ili ozbiljan razlog zbog kojeg je, postupajući u dobroj vjeri, povjerovao u njihovu istinitost. Prizna li, pak, počinitelj neistinitost svojih tvrdnja i opozove ih, sud ga može osloboditi kazne.

Iz prekršajnog područja u kazneno je područje prebačeno organiziranje nedopuštenih igara na sreću, koje je dosad bilo ograničeno na lančane igre. Izmjene podrazumijevaju kaznenu odgovornost za sve vrste javnog priređivanja, obavljanja ili promicanja bilo koje igre na sreću bez odobrenja mjerodavnog tijela. Predviđena je i zatvorska kazna do tri godine, ali moguće je i teže kažnjavanje, do pet godina zatvora, ako je riječ o lancima sreće, te čak do osam godina zatvora kad se kroz nedopuštenu igru na sreću pribavi znatna imovinska korist ili se počini znatna šteta.

Izmjenama zakona povećana je najviša kazna za zloporabu položaja i ovlasti s 10 na 12 godina zatvora. Novine su vezane i za kažnjavanje zlostavljanja na radu (mobbing), za nasilje u obitelji, a produžena je kazna i za primanje i davanje mita s dosadašnjih šest mjeseci do pet godina na najmanje jednu do osam godina.

Od novih kaznenih djela tu su još krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda, mnoga kaznena djela protiv okoliša, povreda privatnosti djeteta, protuzakonito zapošljavanje te podmićivanje zastupnika. Najviša kazna za osobito teška kaznena djela produžena je s 40 na 50 godina zatvora, a rokovi zastare za najteža kaznena djela produženi su s 30 na 40 godina.

Novim su zakonom u mnogim slučajevima znatno produljeni rokovi zastare, a zakonodavac je izrjekom odredio da se nova pravila zastare primjenjuju i na postupke koji su u tijeku i da se svaki rok zastare u postupku u kojem je do 1. siječnja 2013. donesena prvostupanjska presuda produlji za dvije godine.