Zoran Milanović, čini se, jedini je zadovoljan postojećim predsjedničkim moćima. Smatra da je povećanje ovlasti predsjednika Republike Hrvatske potpuno nepotrebno i da pomaže onima koji nemaju dovoljno snage, karaktera i sadržaja da uz ovakve ovlasti budu relevantni.

A koje su uopće aktualne ovlasti predsjednika RH? U Ustavu su predsjedničke ovlasti i dužnosti definirane pomoću 14 članaka, a Ministarstvo uprave saželo je 11 temeljnih ovlasti:

• raspisivanje izbora za Hrvatski sabor i sazivanje prvog zasjedanja Sabora
• raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom
• povjeravanje mandata (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru
• davanje pomilovanja te dodjeljivanje odlikovanja i priznanja određenih zakonom
• na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik RH odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
• primanje vjerodajnica i opozivnih pisama inozemnih šefova diplomatskih misija
• vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
• imenovanje i razrješavanje vojnih zapovjednika u skladu sa zakonom
• na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir
• u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi
• za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora

'Korektiv ukupne državne vlasti'

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nešto je detaljnije pobrojala predsjedničke ovlasti na svojoj službenoj internetskoj stranici. Ondje navodi da, pored Ustavom utvrđenih konkretnih ovlasti, kao neposredno birani državni poglavar ima dužnost brige za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti. Ovako široko postavljena ovlast, nastavlja predsjednica, 'zapravo ukazuje na posebnu poziciju Predsjednice Republike Hrvatske kao korektiva ukupne državne vlasti, u svrhu osiguranja njenog redovitog i usklađenog djelovanja'.

Također, predsjednička dužnost 'bdijenja nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti', iz svečane prisege na vjernost Ustavu, upućuje na gotovo ombudsmandsku ili pravobraniteljsku ulogu predsjednice RH. Nadalje, 'izvorni legitimitet dobiven na neposrednim izborima i na tome utemeljen najviši politički autoritet omogućuje Predsjednici Republike da propitkuje učinkovitost i pravednost tijela državne vlasti u rješavanju problema građana Republike Hrvatske'.

U nastavku su predsjedničke ovlasti koje je navela predsjednica Grabar Kitarović, mimo gore navedenih ovlasti.

Ovlasti u području unutarnje politike

• može sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje
• donosi rješenje o imenovanju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora
• imenuje privremenu nestranačku Vladu Republike Hrvatske, u slučajevima predviđenim Ustavom
• raspušta Hrvatski sabor u slučajevima predviđenim Ustavom
• po potrebi predlaže Vladi Republike Hrvatske održavanje tematskih sjednica i razmatranje određenih pitanja
• može prisustvovati sjednicama Vlade Republike Hrvatske i sudjelovati u raspravi
• predlaže Hrvatskom saboru izbor i razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s Ustavom

Ovlasti u području vanjske politike

• odlučuje o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu

Ovlasti u području obrane i nacionalne sigurnosti

• predstavlja Oružane snage Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu
• donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske
• naređuje, uz supotpis predsjednika Vlade, uporabu oružanih snaga u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, iako nije proglašeno ratno stanje

Što, ukratko, žele Mislav Kolakušić i Miroslav Škoro

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić želi novi Ustav RH, prema kojemu će predsjednik imenovati predsjednika i članove Vlade, ravnatelja državne antikorupcijske i porezne agencije, predsjednika Vrhovnog suda i troje sudaca Ustavnog suda. Osim toga, moći će raspisivati referendume, predlagati zakone i sazivati sjednice Vlade.

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro želi samostalno raspisivati referendume i osigurati zakonodavni referendum - ako se na referendumu usvoji zakon koji predlaže predsjednik Republike, taj zakon u tom obliku mora stupiti na snagu. Osim toga, predsjednik treba imati pravo sazivati sjednicu Vlade i njome predsjedati; treba imati pravo privremenog veta - ne potpisati zakon do odluke Ustavnog suda te pravo predlaganja dijela ustavnih sudaca.