Za izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata i neslužbenih rezultata izbora, u sredstvima javnog priopćavanja zabranjeno je objavljivanje fotografija, izjava i intervjua kandidata, odnosno nositelja lista...

O tome trebaju voditi računa ne samo izborni sudionici, nego i mediji koji izbore prate, poručio je DIP.

Kazne za kršenje šutnje su ozbiljnih iznosa, upozorava potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić-Križanić, pa navodi da je za fizičku osobu, dakle građanina, koja krši šutnju propisana kazna od tri tisuće kuna, za izbornog kandidata od 10 tisuća do 30 tisuća kuna, za pravnu osobu, a to su i stranke, od sto tisuća do pola milijuna kuna, a za odgovornu osobu u njoj od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Kazne izriče prekršajni sud, ne DIP

Prekršajne kazne ne izriče DIP, nego prekršajni sud. Povjerenstvo (samo) obavještava Državno odvjetništvo da je došlo do kršenja zakona, uzvraća potpredsjednica DIP-a na konstataciju da se ne pamti da je netko kažnjen zbog toga što je kršio izbornu šutnju.

Potvrdila je da će Povjerenstvo reagirati i na kršenje šutnje na društvenim mrežama, bilo da dobije prijavu ili samo to utvrdi. Ipak, napominje kako zbog prirode društvenih mreža, DIP ne može vidjeti sve, odnosno da će se sigurno dogoditi da nešto prođe i "ispod radara".

Potpredsjednica DIP-a pojašnjava i kako postoje stvari koje će biti vidljive biračima, a neće kršiti izbornu šutnju, primjerice izborni jumbo plakati.

Zakon taksativno nabraja što se ne smije u vrijeme šutnje, pa se, tako, ne smiju objavljivati fotografije kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, ako na portalu Jutarnjeg, Hine... birač, ipak, vidi fotografiju kandidata to će biti kršenje šutnje, ali ako tog istog kandidata gleda na jumbo plakatu iz auta, onda to nije, precizirala je.

Sudjelovanjem na 'Hodu za život' ne krši se izborna šutnja

Objasnila je i da sudjelovanje izbornih kandidata na subotnjem 'Hodu za život' nije kršenje šutnje.

'To nije kršenje izborne šutnje, malo ću karikirati, kandidat onda ne bi smio ići ni u dućan, nigdje se ne bi smio pojaviti da ga, eventualno, netko ne vidi, ili ne fotografira. Kršenje šutnje bi bilo kad bi se taj kandidat predstavljao ili bi predstavljao program svoje liste, kada bi sredstva javnog priopćavanja objavila njegovu fotografiju u povorci Hoda', kaže Fabijančić-Križanić i poručuje da ta sredstva mogu i trebaju izbjeći objavljivati fotografija izbornih sudionika u Hodu za život.

Nešto više od 3,8 milijuna hrvatskih birača u nedjelju odlučuje kojih će ih 12 zastupnika, od ukupno 396 kandidata, idućih pet godina zastupati u Europskom parlamentu. Osim u Hrvatskoj, biraju ih i u inozemstvu, u 46 država na 119 biračkih mjesta.