Naša je dužnost navijačima jamčiti sigurnost na svim športskim priredbama, to je i svrha zakona, poručila je danas potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, predstavljajući u Saboru konačni tekst izmjena Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Saborski su klubovi pak podržali predložene izmjene Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji, istaknuli su u raspravi, razlikuje navijače i huligane
'Imamo dvije krajnosti - huligane koji narušavaju ugled Hrvatske i navijače koji su najbolji na svijetu', kazala je Adlešič, ističući kako je posljednji derbi između Hajduka i Dinama u Splitu pokazao kako je krajnje vrijeme za odlučni obračun s huliganizmom.
Najavila je kako su u tijeku pripreme za edukaciju navijača još od njihove školske dobi, ponovivši porazne statistike o 4217 prekršajnih prijava od stupanja na snagu zakona, 324 ozlijeđenih u navijačkim obračunima, od čega 54 policajca, 38 razbijenih autobusa, 31 policijskih vozila, 141 automobila, sedam željezničkih vagona.
'No, štete koje su nanijete Hrvatskoj daleko su veće od onih koji se mogu mjeriti brojkama', napominjući da su klubovi do sada zbog izgreda svojih navijača platili kazne od 800 tisuća eura, a uz nogometnu reprezentaciju to se penje do dva milijuna eura.
Iako je prvotno rješenje bilo do 0,5 promila, konačni tekst zakonskih izmjena predviđa granicu do 0,8 promila, dok nacionalni športski savezi, uz prethodnu suglasnost policije, mogu dozvoliti prodaju i distribuciju pića s koncentracijom alkohola do 6 posto u športskim objektima, ali isključivo na natjecanjima koja nisu označena kao visokorizična.
Za razliku od prvog čitanja, maskiranje lica ne bi se smatralo protupravnim ako maskirana osoba ne napravi neko kazneno djelo, a ublažena je i odredba o oduzimanju putovnice - ako se registrirani izgrednici pola sata prije početka međunarodne utakmice budu uredno javljali u policijsku postaju, neće im se oduzimati putovnica.
Sa stranim policijama razmjenjivali bi se samo podaci o kažnjavanim osobama, a policija ni bi mogla sama prekidati susrete, već, po novom prijedlogu, tek predložiti organizatorima natjecanja da ga privremeno ili trajno prekinu.
Zlatko Horvat (HNS) pozdravio je odredbu po kojoj bi se protupravnim ponašanjem na športskim borilištima smatralo više od 0,8 promila alkohola, a ne, kako je prvotno predloženo, 0,5 promila, uvjeren da se time razlikuje navijače, "koji dolaze na stadion, a ne u kazalište", i huligana "koji dolaze praviti nerede".
Pozdravio je i odustajanje od oduzimanja putovnica registriranim izgrednicima, ako se prije i nakon utakmice koju klub ili reprezentacija igraju u inozemstvu jave policiji, ali i istaknuo kako se za mjeru zadržavanja policijske postaje trebaju prostorno i na druge načine prilagoditi.
Vedran Rožić (HDZ) napomenuo je kako su hrvatski navijači poznati u svijetu kao oni koji najsrčanije bodre svoju reprezentaciju, da su navijači među prvima stali u obranu Hrvatske, "pa i s bojišta pristizali kako bi pogledali utakmicu i vraćali se natrag".
"No, ima i onih koji iskaču od zakonom dopuštenog ponašanja i zato je potrebno da politički čimbenici, Vlada i Sabor, donesu zakone kako bi devijantno ponašanje manjih skupina bilo još više smanjeno", rekao je Rožić.
Šime Lučin (SDP) smatra, pak, kako zakon nije bilo ni potrebe mijenjati, budući da se, istaknuo je, propustilo primijeniti engleski model po kojemu su za sigurnost na stadionima odgovorni organizatori (klubovi, savezi, vlasnici), dok je policijska odgovornost ograničena za sigurnost izvan stadiona.
"Ovaj nam zakon nije ni potreban, jer se najveća većina obračuna i sačekuša ne događa na stadionima, nego na putu prema stadionima, a što se regulira drugim zakonima", poručio je.
Da odgovornost klubova i saveza u zakonu nije dovoljno naglašena drži i Ratko Gajica (SDSS), ističući kako bi pravilo trebalo biti da se utakmica, ako organizatori ne mogu jamčiti sigurnost, ne smije ni odigrati, ili može isključivo ako se s tribina uklone izgrednici.
U koštac s problemom huliganizma trebali bi se, dodao je, snažnije uhvatiti i sustav odgoja i obrazovanja, a prema tom problemije odgovornije bi se, kaže, trebali ponijeti i mediji i politika.
"Političari radi nekih svojih kalkulacija nalaze stotinu opravdanja da se protupravno ponašanje pretvaraju u nestašluk", rekao je Gajica.
Damir Kajin (IDS) naglasio je kako zakon mora biti temelj za uklanjanje sa stadiona nacionalističkog i rasističkog skandiranja.
"Ne može jedna tribina skandirati 'Za dom', a druga uzvraćati 'Spremni'. To nije patriotizam, nego fašizam, nije nestašluk, nego ustašluk", poručio je, ističući kako se zakon o navijačima treba protegnuti i na koncerte, one na kojima se također čuju takve poruke.
