Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, u vezi sa suđenjem za ratni zločin u Osijeku 1991. na Županijskome sudu u Zagrebu, ocijenio je danas u Osijeku da se nastavljaju dvije vrste pritisaka - na svjedoke odavanjem tajnih iskaza te na svjedoke i pravosuđe svjedočenjem visokopozicioniranih političara
OSIJEK - Katarina Kruhonja, djelatnica Centra, ustvrdila je na konferenciji za novinare kako je na suđenju za ratni zločin bilo situacija u kojima su svjedoci tražili zaštitu jer im se prijetilo te situacija u kojima nisu bili zaštićeni od pritiska branitelja. Također je rekla i da su svjedoci progovorili o pokušajima optuženika da im se dostavom zapisnika s glavne rasprave "pruži prilika" da svoj iskaz usklade s iskazima svjedoka čija su svjedočenja zabilježena u ponuđenom zapisniku. Kako je dodala, riječ je o svjedočenju Vlade Frketića.
Kao najeklatantniji primjer kršenja odredaba Zakona o kaznenom postupku istaknula je objavljivanje tajnih svjedočenja, to jest iskaza danih na zatvorenim sjednicama, s kojih je javnost bila isključena.
Kao primjere navela je tekstove objavljivane u "Glasu Slavonije" i "Večernjem listu". U članku "Optužnica za ratne zločine u Osijeku 1991. na sve klimavijim nogama zbog iskaza svjedoka tužiteljstvu", objavljenom u "Glasu Slavonije", kako je rekla Kruhonja, "parafriziran je dio tajnog iskaza svjedoka Nikole Vasića". Navela je da je u "Večernjem listu" u tekstu pod nazivom "Vasić osuđen za oružanu pobunu" branitelj prvooptuženoga Veljko Miljević ocjenjivao vjedostojnost svjedoka okrivajući pritom dio njegova tajnog iskaza.
U ime Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Katarina Kruhonja je ocijenila da je pritisak na svjedoke u "Glasu Slavonije objavljeni dio tajnog iskaza " ugroženog svjedoka pod pseudonimom 'zaštićeni svjedok 06'. Po njezinoj ocjeni, u tim je novinama protuzakonito objavljen i dio iskaza ugroženog svjedoka "Drava".
Zbog tih slučajeva, Centar od Državnog odvjetništva traži da podigne optužni prijedlog protiv počinitelja kaznenog djela odavanja službene tajne (čl. 351. Kaznenog zakona) za koji se može izreći kazna zatvora do pet godina.
Kruhonja je ustvrdila kako već u fazi istražnog postupka pravosuđe Republike Hrvatske nije imalo snage osigurati i zaštiti postupak od pritiska okrivljenoga Branimira Glavaša, koji je, kako je rekla, tijekom većeg dijela istrage bio na slobodi, što je ocijenila njegovom političkom moći utjecanja na proces.
Na kraju je ustvrdila da je Vladimir Šeks kao aktivni visokopozicionirani političar, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, svojim iskazom ponovno poslao jasnu političku poruku svjedocima i pravosuđu.
Na novinarski upit kako to da se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava dovoljno ne trudi da se otkriju petokolonaši u Osijeku koji su snajperima pucali po građanima, te javno ne proziva hrvatsko pravosuđe i državu da se otkriju i kazne svi počinitelji ratnih zločina, uključujući i srpske agresore, Kruhonja je odgovorila da se to treba činiti, no to ne umanjuje obvezu da se kazne oni koji su činili ratne zločine na hrvatskoj strani kako bi se osiguralo dostojanstvo svih časnih i poštenih hrvatskih branitelja.
Osim u osječkome Centru za mir, nenasilje i ljudska prava, konferencija o istoj temi održana je i u Centru za ljudska prava u Zagrebu, a na njoj su govorili Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava i Vesna Teršelič iz Documenta - Centra za suočevanje s prošlošću.