Slično je progunđao i ministar gospodarstva Rainer Brüderle, iako statistike pokazuju da se u Njemačkoj u redovima uprava najuspješnijih kompanija nalazi poražavajućih 2,2 posto žena.

To se trebalo promijeniti u proteklih deset godina, s obzirom da je i crveno-zelena koalicija još 2001. razmišljala o uvođenju ženske kvote, no tada su menadžeri obećali da će sami uvesti mnogo više žena u vrhunski poslovni svijet, koji se i dalje opravdano smatra muškim klubom. No vrijeme je pokazalo da njemački biznis to nije učinio, pa je ministrica Von der Leyen odlučila predložiti zakon koji bi zahtijevao da 30 posto članova uprava firmi koje posluju na burzi bude različitog spola. Prijedlog je naišao i na značajnu podršku u njemačkim medijima, pa mu je tako tjednik Der Spiegel posvetio naslovnicu, a pozitivno su se izrazili i mnogi komentatori.

Ipak, čini se da zasad neće biti uvođenja ženske kvote u visokom biznisu, kakvu inače imaju Norveška i Francuska, a uvodi je i Španjolska. Protiv ideje se u međuvremenu oglasila i Angela Merkel, ali ponajviše na inicijativu ministrice obitelji, mlade Christine Schröder, koja je poznata po svojim konzervativnim stavovima. Schröder je nedavno tako izjavila da su žene same krive za to što su manje plaćene od muškaraca jer previše studiraju književnost, a premalo tehničke znanosti. Ona je ustvrdila da ženska kvota pripada pod njenu ministarsku nadležnost te je iznijela svoj prijedlog postupnih promjena, prema kojem bi tvrtka sama mogla odlučiti koliku će imati žensku kvotu. Merkel je preko svojeg glasnogovornika Steffena Seiberta poručila da zasad neće biti uvođenja zakonom obavezne ženske kvote te se tako svrstala na stranu ministrice Schröder.

S druge strane, Ursula von der Leyen ne namjerava samo tako odustati od svoje inicijative, izjavivši da predviđa da će se ženska kvota uvesti najkasnije do 2018. godine. U tome je pak podržava oporba, socijaldemokrati (SPD) i Zeleni, koji su napali vladu Angele Merkel zbog nazadnosti i pretjerane konzervativnosti.