Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić rekao je da se zakonom želi pojednostaviti i poboljšati učinkovitost postupanja policije, uz zaštitu temeljnih prava i sloboda, te osuvremeniti ustroj policijskih poslova. Po novom zakonu, policajac bi građaninu na ulici i bez njegov pristanka mogao privremeno oduzeti vozilo i predmete ako je to potrebo radi spašavanja nečijeg života, sprječavanja kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili zbog progona počinitelja.

Predviđa se ukupno 25 policijskih ovlasti od prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjera i utvrđivanja identiteta, prikupljanja obavijesti od građana, dovođenja i privođenja, traganja, privremenog ograničavanja slobode kretanja, pregleda osoba i premetačina prostorija, raspisivanja nagrada i snimanja na javnim mjestima, podizanja kaznenih prijava i zaštite žrtava do prikrivenih policijskih radnji i zaštite žrtava kaznenih djela.

Detaljno je propisana i uporaba 13 dopuštenih sredstava prisile - od tjelesne snage, suzavca (novo u zakonu), palice, lisičina, službenih pasa, konja, posebnih motornih vozila, uređaja za prisilno zaustavljanje vozila, kemijskih sredstava, vodenih topova, eksplozivnih sredstava te vatrenoga i posebnog oružja.

Vanjski član Odbora Željko Horvatović nužnim smatra 'dramatično povećanje policijskih ovlasti', uslijed učestalih tragičnih događaja kakav je onaj nedavni u Sesvetama kada je u pljački banke ubijen policajac, te povećanje broja policajaca kao jamstvo bolje prevencije.

Josip Leko (SDP) istaknuo je da povećane policijske ovlasti prema demokratskim standardima traže i povećanje sustava nadzora postupanja policije, kako parlamentarnog, tako i građanskog. 'Ja taj nadzor ne vidim u ovom prijedlogu zakona', rekao je Leko, upitavši i ima li policija kakvih problema u korištenju svojih sadašnjih ovlasti kada se ide na novi zakon.

Boris Šprem (SDP) kazao je kako nije dobra praksa aktualne vlasti da zakone donosi ishitreno, nakon nekih tragičnih i drugih događaja koji su uzbudili javnost. 'Nije dobro zakone donositi pod stresom izvršne vlasti zbog nekog događaja', rekao je, a lošom drži i zakonsku odredbu po kojoj bi ministar unutarnjih poslova i dalje imenovao načelnike policijskih uprava. 'Građani valjda bolje znaju stanje u svojoj sredini, pa bi umjesto ministra šefove policijskih uprava trebale birati gradske skupštine ili vijeća', rekao je Šprem.

Predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ) smatra kako preciznije treba urediti odredbe o policijskom čuvanju podataka (evidenciji građana koji su počinili prekršaje ili kaznena djela), ističući kako je nepotrebno neke podatke čuvati godinama ako je riječ o manjem prekršaju, jer se građani time dovode u neugodnosti.

Predložila je i da se jasnije uredi kada to policajac može odbiti nalog ili zapovjed - u predloženom zakonu stoji da to može ako je 'očito' da bi izvršenjem naloga ili zapovjedi bilo počinjeno kazneno djelo, a Lovrin predlaže da umjesto 'očito' stoji 'znao ili morao znati'.