Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a, podsjeća da je i sam predsjednik Ivo Josipović, najavljujući u ponedjeljak da će se referendum održati 22. siječnja, rekao da postoje određene manjkavosti u legislativi o referendumu.

'Čudi nas predsjednikova izjava da za zakonske promjene nema vremena, iako je svjestan manjkavosti. Zanimljivo je i da o referendumu govore buduća ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i predsjednik Josipović, a da o tome ne čujemo ni riječ od budućeg premijera i predsjednika Sabora… Naše političke elite doživljavaju referendum građana kao nužno zlo i čini se da nemaju dovoljno povjerenja u građane', rekao je Šalaj.

GONG smatra da ima dovoljno vremena za promjene i traži od Sabora da u iduća tri do četiri tjedna ukloni nedostatke u zakonodavnom okviru i osigura uvjete za regularno i nepristrano održavanje referenduma. Drugim riječima, GONG traži od saborskih zastupnika da odgode odluku o pridruživanju Hrvatske EU, od koje počinje teći rok od 30 dana za održavanje referenduma. Traži i da se provede relevantna i sveobuhvatna kampanja informiranja građana o učincima pristupanja, odnosno posljedicama nepristupanja Hrvatske Europskoj Uniji.

Manjkavosti su brojne: nepoznata je procedura prethodne registracije birača koji će glasati izvan mjesta prebivališta, nisu neregulirani sastavi povjerenstava i biračkih odbora, kao ni promatranje referenduma, ne postoji razdoblje 'izborne šutnje', što može dovesti do uznemiravanja građana na biračkim mjestima.

Nejasno je, nadalje, iz kojih će se sredstava financirati provedba referenduma, s obzirom da nije predviđena proračunom za 2011, a proračun za 2012. neće biti usvojen u tako kratkom roku. U konačnici, GONG napominje da nije poznato ni odakle će se financirati kampanja prije referenduma te kakav će biti njezin sadržaj.

Uz manjkavosti u zakonodavnom okviru za provedbu referenduma, GONG upozorava i na neinformiranost građana o učincima pristupanja ili posljedicama nepristupanja, što im ne omogućuje donošenje informirane i zrele odluke.

Prema nedavnom istraživanju agencije Ipsos Puls, čak 87 posto građana smatra se osrednje ili loše informiranima o funkcioniranju i posljedicama članstva u EU.

Profesor Nenad Zakošek, član Vijeća GONG-a, ističe da uoči prvog referenduma nakon onoga o osamostaljenju Hrvatske na vidjelo izlaze svi deficiti zakonodavnog okvira o referendumu, koji ukazuju na to da 'političke elite nikada nisu očekivale' novi referendum, niti su marile za očekivanja građana.

'Proces pregovora i zaključivanja sporazuma bio je proces u kojemu su pretjerano dominirale političke elite i donekle stručnjaci. Bahato je smatrati da su strahovi vezani uz ulazak u EU rezultat neinformiranosti, zaostalosti ili desničarske ideološke zaslijepljenosti', rekao je Zakošek, dodajući da bi u okviru javne rasprave trebalo odgovoriti na legitimne strahove dijela građana.

Zakošek je podsjetio da je vladajuća koalicija vodila kampanju pod sloganom 'želimo vratiti povjerenje građana'.

'Odgoda referenduma prvi je test političke elite je li sposobna raditi na povratku povjerenja građana. Gledamo vas i pamtimo što ćete učiniti sada kada imate priliku pokazati shvaćate li ozbiljno dijalog s građanima ili ga smatrate nužnim zlom', poručio je Zakošek.

Za razliku od medija i političkih stranaka (s izuzetkom HSP-a), euroskepticizam i strah od EU-a spontano se iskazuje na ulici. Ako političke elite ustraju na održavanju referenduma 22. siječnja, bit će osnove da se reproducira mit o 'guskama u magli' koje hrle u EU.

'Shvatite sami sebe ozbiljno, popravite zakonski okvir i omogućite da se rasprava povede suvislo i neopterećeno blagdanima. Odgodite referendum za nekoliko tjedana', zatražio je Zakošek.

Profesorica Tamara Ćapeta, članica Vijeća GONG-a, napomenula je da 'nitko u Europi neće zamjeriti' Saboru ako na prvoj konstituirajućoj sjednici ne donese odluku o ulasku Hrvatske u EU te podsjetila da je tijek pregovora bio skriven od očiju javnosti, a tehničko-pravni tekst sporazuma koji je objavljen na internetu nije razumljiv široj javnosti.

Što se pak tiče referendumskog pitanja - Josipović očekuje nešto jednostavno, poput 'jeste li za to da Hrvatska postane članica EU-a' - Ćapeta drži da bi dobra podloga za njegovo formuliranje bila ustavna odredba prema kojoj RH kao članica EU-a 'sudjeluje u stvaranju europskog zajedništva, kako bi zajedno s drugim europskim državama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajedničke ciljeve, u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva'. Formulacija pitanja iznimno je važna, s obzirom na to da će o njoj ovisiti i sama referendumska kampanja.