Danski mediji izvijestili su da će tamošnje ministarstvo obrane povećati obrambeni proračun namijenjen sigurnosti Grenlanda. Jačanje obrambenih sposobnosti Danske na Arktiku posljedica je izjava novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa prema kojima je Grenland prijeko potreban za obranu SAD-a.

Dan poslije te njegove izjave danska vlada najavila je da će izdvojiti najmanje 1,3 milijarde dolara za povećanje obrambenih sposobnosti Grenlanda. Sredstva će biti uložena za nabavu nove opreme, jačanje prisutnosti te kupnju novih ophodno-patrolnih brodova koji jamče povećanje prisutnosti.

Prema najavama danskog ministra obrane Troelsa Lunda Poulsena, proračunski paket omogućit će kupnju dva nova inspekcijska plovila, dvije dugodometne bespilotne letjelice i dodatne pseće zapreke, a osigurat će se i više osoblja za dansko Arktičko zapovjedništvo u glavnom gradu Grenlanda - Nuuku.

Uz to, Danska će unaprijediti zračnu luku Kangerlussuaq kako bi mogla primati borbene zrakoplove tipa F-35A. Podsjetimo, nordijska članica NATO-a od SAD-a je naručila 27 komada tih višenamjenskih borbenih aviona, od kojih je zasad stiglo njih 10.

Kupovali teritorije od Aljaske do Meksika, od Danaca već kupili Djevičanske otoke

Trumpova izjava izazvala je negodovanje u Danskoj i na samom arktičkom otoku pa je Rasmus Jarlov, glasnogovornik Konzervativne narodne stranke Grenlanda, izjavio kako je neprihvatljivo da zemlja saveznik počne sanjati o kontroli danskog teritorija. Grenlandski premijer Mute Egede rekao je da otok nije na prodaju niti će to ikada biti, istaknuvši da Grenlanđani ne smiju zaboraviti na dugu borbu za neovisnost tog teritorija.

Ipak, predstavnici danske vlade i ministarstva obrane održavaju blisku komunikaciju s Washingtonom jer Trumpova nakana krši teritorijalni integritet nordijske kraljevine. Osim toga, službeni Kopenhagen shvaća važnost održavanja sigurnosti otoka u suradnji sa Sjedinjenim Državama zbog nedovoljnog broja patrolnih brodova u arktičkim i subarktičkim vodama.

Trump je već jednom pokušao posegnuti za Grenlandom. Prije pet godina otkazao je službeni posjet Kopenhagenu nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen odbila razgovarati o njegovoj potencijalnoj prodaji. Svoj drugi mandat u Bijeloj kući započet će 20. siječnja te se u posezanju nije ograničio samo na Grenland, već je doveo u pitanje teritorijalni suverenitet Paname, osporavajući njenu kontrolu nad Panamskim kanalom i optužujući je da naplaćuje previsoke cijene za korištenje plovnog puta koji brodovima skraćuje prelazak područja između Tihog i Atlantskog oceana. Osim toga, ponovno izabrani američki predsjednik proglasio je Kanadu '51. državom'.

Potencijalno američko preuzimanje Grenlanda ne bi bilo bez presedana u povijesti Sjedinjenih Država. Washington je ranije kupio Floridu od Španjolske, Louisianu od Francuske, a Aljasku od Rusije. Zanimljivo je to da je Danska 1917. za 25 milijuna dolara prodala SAD-u karipske otoke Saint Thomas, Saint John i Saint Croix. Nakon što je SAD kupio te otoke, dotad poznate kao Danska Zapadna Indija, Washington ih je prozvao Djevičanskim otocima.

Obiluje elementima ključnima za prevlast Kine

Američko zanimanje za Grenland potječe iz 1867. godine, kada je objavljeno izvješće State Departmenta u kojem se ističe njegov strateški položaj, kao i obilje prirodnih resursa. Međutim prvi formalni pokušaj toga dogodio se tek 1946. godine, na početku Hladnog rata. Tadašnji američki predsjednik Harry Truman ponudio je Danskoj 100 milijuna dolara u zlatnim polugama, no Kopenhagen je odbio tu ponudu. Valja podsjetiti da je SAD vojno prisutan na Grenlandu od 1943. godine u vojnoj bazi Pituffik, a uspostavljena je zbog sprečavanja nacista da se približe Sjevernoj Americi. Danas ta baza služi kao strateška lokacija za rano upozoravanje na balističke rakete i ostalu proturaketnu obranu te misije nadzora svemira.

Grenland je bio danska kolonija kojom je Kopenhagen upravljao od ranog 18. stoljeća pa sve do 1953. godine, kada je integriran u Kraljevinu Dansku, a Grenlanđanima je dano dansko državljanstvo. Nakon referenduma 1979. godine postao je autonomni teritorij Danske, a njegove ovlasti proširene su 2009., nakon još jednog referenduma. Međutim obrana i vanjska politika Grenlanda, unatoč tome što je izvan Europske unije, ostaju u potpunosti ovisni o Kopenhagenu.

Grenland, geografski dio Sjeverne Amerike, najveći je otok na svijetu i, osim što ima ogromnu geostratešku važnost, može se pohvaliti bogatim prirodnim resursima, uključujući ugljikovodike i rijetke minerale. Prostire se na više od 2,1 milijun četvornih kilometara, što je površina četiri puta veća od Španjolske, a čak 81 posto teritorija prekriveno je vječnim ledom. Unatoč ogromnom prostranstvu, otok naseljava tek 57.000 stanovnika, što ga čini jednim od najrjeđe naseljenih područja na svijetu.

Nakon izbora 2021. vladajuća stranka na Grenlandu, Inuit Ataqatigiit, ljevičari koji se zalažu za zaštitu okoliša, više prava za autohtono stanovništvo i neovisnost, ispunila je svoje predizborno obećanje obustavom istraživanja ugljikovodika i urana. Američki geološki institut procjenjuje da bi grenlandske vode mogle sadržavati do 17,5 milijardi barela sirove nafte i više od četiri trilijuna prostornih metara prirodnog plina. Bilježe se i velike naslage željeza, aluminija, nikla, platine, volframa, titana i bakra. Radi se o ključnim elementima za energetsku tranziciju, elektronički i obrambeni sektor, što su industrije u kojima Kina drži proizvodni monopol.

U obrani sudjeluje i kraljevska jahta

Takvo obilje izaziva brojne izazove s kojima se Grenland, odnosno Danska, moraju suočiti. Analitičari ukazuju na to da novi morski putovi vode upravo pored tog otoka, što zahtijeva posebnu zaštitu. Također, topljenje ledene kape može povećati dostupnost sirovina i treba ih dodatno zaštititi. Premda je vjerojatnost vojnog sukoba na Arktiku zasad još uvijek mala, relevantna danska obrana u regiji sve više postaje prioritet.

Danska je još 2016. godine pokrenula pojedine obrambene napore za pojačanje nadzora, zapovijedanja, kontrole, komunikacija i operativnih napora u arktičkoj regiji. Povećana je pripravnost na izvanredne situacije, pokrenuti projekti su poput Grenlandske straže, a lokalno stanovništvo se putem raznih subvencija poziva u redove danske vojske. Nabavljeni su i vojni brodovi za zadaće zaštite i kontrole onečišćenja.

Kraljevska ratna mornarica Danske podijeljena je na prvu i drugu eskadru. Dok je druga eskadra usmjerena na inozemne operacije, prva ima zadaću štititi unutarnji obalni pojas koji uključuje sjeverni Atlantik, odnosno Grenland te Sjeverno more, točnije Ovčje otoke. Odgovornost za zadaće obalne straže stoga pripada pod zapovjedništvo prve eskadre stacionirane u Frederikshavnu, kao i novouspostavljeno Zajedničko arktičko zapovjedništvo u Nuuku.

Prvu eskadru čine četiri patrolna broda klase Thetis te tri patrolna broda klase Knud Rasmussen. Oba imaju zadaće održavanja suvereniteta, potrage i spašavanja, inspekcije ribarstva i potpore lokalnom stanovništvu. U potonjoj zadaći, kao i u spašavanju i potrazi, ponekad sudjeluje i kraljevska jahta HDMY Danneborg.

Tijekom ove godine brodovi klase Thetis trebali bi biti zamijenjeni klasom MPV80, a zajednički je grade Odense Maritime Technology i SH Defence. Nova plovila uključuju modularni koncept koji omogućuje ugradnju paketa različitih sustava prema potrebi, poput onih za traženje i polaganje mina.

Grenlandsko zajedničko središte za koordinaciju spašavanja može pozvati avione C-130J i Challenger 604 Kraljevskog danskog ratnog zrakoplovstva - ako su dostupni. C-130J je posebno zadužen za opskrbu danskih snaga na Grenlandu, a Challenger 604 ima zaduženja u misijama nadzora, s time da je jedan od njih od 2021. stalno stacioniran na otoku.