Ustavni sud je potvrđujući ustavnost dvaju zakona kojima su uskraćena materijalna prava iz kolektivnih ugovora ostavio dojam da se u velikoj mjeri rukovodio pragmatizmom i oportunizmom, polazeći od praktičnih ekonomskih razloga, a ne time jesu li povrijeđeni Ustav i vladavina prava, zaključak je okruglog stola "Odluke Ustavnog suda - načelo oportuniteta ili načelo vladavine prava
Radi se o odlukama o dodacima na plaću od 4, 8 i 10 posto, te o uskrati prava na božićnicu, a sindikalci i pojedini stručnjaci ustavnog prava smatraju kako je dvojbena i odluka Ustavnog suda da referendumsko pitanje o zakonskoj zabrani outsourcinga nije u skladu s Ustavom.
Profesor s katedre za ustavno prava zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević mišljenja je kako je referendumsko pitanje o zakonskoj zabrani outsourcinga trebalo proći ocjenu ustavnosti, jer drži da narod ima pravo na taj način odlučivati kao korektor vlasti.
Ustavni sud je "plivao" u moru normativno nesređenog stanja tumačeći vrlo široke ustavne ovlasti Vlade i Sabora te uskrativši, u tom slučaju, građanima - biračima pravo na referendum, ocijenio je Gardašević.
Ustavni je sud balansirao između prava i otkaza zaposlenicima do kojih bi u konačnici mogao dovesti outsourcing i zauzeo stajalište kako se u slučaju ukidanja dodataka na plaću radi o dodatnim pravima, odnosno povlasticama koja nisu un kategoriji ustavno zajamčenog prava na rad.
Vlada je pak donošenje takvih odluka pravdala antikriznom politikom i zaštitom tržišnih sloboda, rekao je Gardašević ocjenivši da se socijalna prava priznaju tek deklarativno, ovisno o gospodarskim mogućnostima.
Urednik časopisa "Radno pravo" Mladen Rožman drži da je Ustavni sud u donošenju odluka koristio argumente oportuniteta ustvrdivši da se pri tome nije trebao voditi praktičnim posljedicama na ekonomsku politiku zemlje, jer se čini kako su praktični razlozi dovoljan argument za kršenje procedure, ako idu na korist vlasti.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je kako su odluke Ustavnog suda na korist manjine i političke elite, a na štetu velike većine, te da se Sud u tome vodio političkim interesima, a ne vladavinom prava. Ustavni sud ne bi trebao voditi ekonomsku politiku i donositi odluke na štetu vladavine prava, poručio je Ribić.
Profesor ustavnog prava s osječkog Pravnog fakulteta Mato Palić rekao kako je prema našoj sudskoj praksi odluka Ustavnog suda konačna, no postoji mogućnost žalbe Europskom sudu za ljudska prava u roku šest mjeseci.
Palić je također rekao kako usko tumačenje po kojem sve što može biti povezano s proračunom daje apsolutni primat Vladi u odlučivanju značajno reducira mogućnost građanskih inicijativa i dovodi do toga da je referendum više deklarativno nego stvarno pravo.
Čini se kao da je prvo donijeta odluka o neustavnosti referendumskog pitanja o zakonskoj zabrani outsourcinga, a tek onda pisano obrazloženje i da je sve "pravno nategnuto", kaže Palić.
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić ustvrdio kako se takvim postupanjem Ustavnog suda stvaraju prepreke budućim nastojanjima da se kroz osmišljene akcije suprostavi odlukama ove ili neke buduće vlasti.
Najviše nas brine što se ne može pokrenuti preispitivanje odluka koje zadiru u državni proračun i što se osporava naš pokušaj da zakonski riješimo određena pitanja, rekao je Stipić.
Odluke Ustavnog suda izuzetno štete neposrednoj demokraciji i njezinim institutima, građanskoj inicijativi i referendumu, pa je to korak unatrag kada je riječ o demokratskim postignućima u Hrvatskoj, smatra Stipić.
