Prema medijskim navodima iz zadarskih pravosudnih krugova, za takvu optužnicu zaslužna je činjenica da je Darko Kovačević bosim nogama udarao djevojku u kafiću Chill Out, a da je kojim slučajem bio u 'teškoj obući', bio bi optužen za pokušaj ubojstva. No te ljetne večeri odlučio se za japanke. Prije napada se izuo, pa se može pretpostaviti i da je to učinio upravo kako bi snažnije udarao. Osim toga, u optužnici stoji da je na opasku gosta kafića da djevojku prestane tući jer će je tako ubiti, Daruvarac odgovorio: 'To i želim.' Zašto onda nije optužen na pokušaj ubojstva ili barem za 'osobito teške tjelesne ozljede'?

Odvjetnik Goran Mikuličić, koji je svoju pravničku karijeru započeo prije 43 godine kao zamjenik općinskog tužitelja u Zagrebu, napominje da sve u kaznenom postupku počinje upravo od - tužiteljstva.

'Tužiteljstvo prikuplja dokaze i daje pravnu kvalifikaciju koju dostavlja sudu, a sud može postupati jedino na osnovi te pravne kvalifikacije, odnosno ne može ići na težu kvalifikaciju. Smatram da je u ovom slučaju pravna kvalifikacija za tešku tjelesnu ozljedu preblaga i da je tužitelj trebao ići na pokušaj ubojstva. To je moje mišljenje, s time da se ograđujem jer o predmetu znam samo ono što sam uspio saznati iz medija. Da se tako dogodilo, pritvor bi trajao duže i onda bi sud imao, možemo tako reći, više slobode da se bolje organizira i pripremi', kaže Mikuličić za tportal.

Iako ne može ocjenjivati kvalitetu prikupljenih dokaza, Mikuličić ističe da ako su točni navodi da je Kovačević udarao glavom djevojke u lavabo i da je došlo do loma jagodičnih kostiju, nosa i arkade - apsolutno je bilo moguće kvalificirati taj zločin kao pokušaj ubojstva.

Pokušaj ubojstva koji je rezultirao teškom tjelesnom ozljedom

'Što bi bilo da je žena umrla? Tada to ne bi bila 'teška tjelesna ozljeda'. Uz takvu brutalnost i sredstvo kojim su nanesene ozljede, ako je točno da joj je udarao glavom u umivaonik, nemam nikakvih dilema. Sudjelovao sam u postupcima koji su bili okvalificirani kao pokušaj ubojstva, a u kojima su ozljede bile daleko, daleko blaže i gdje isto tako nije upotrijebljeno nikakvo sredstvo za nanošenje ozljeda, nego šake, odnosno noga', napominje Mikuličić.

To što nasilnik nije imao obuću, dodaje odvjetnik, ne odgovara na postavljeno pitanje što je s udaranjem glave u umivaonik.

'Na kraju krajeva, zar i bos ne može nanijeti smrtonosne ozljede? Može, naravno, pogotovo ako je utreniran. Nije ista stvar ako vas lupi netko tko je utreniran i poznaje osnove nekakve borilačke vještine ili vas lupi kumica na placu kad kupujete jagode', slikovit je Mikuličić.

Podsjetimo, psihijatar i sudski vještak Denis Sabljar na sudu je svjedočio da je Daruvarac uzimao spolni hormon testosteron i hormone rasta, iako to u kombinaciji s alkoholom - okrivljenik je uoči napada navodno popio dvije litre vina i deset viski kola - nema većeg utjecaja na uračunljivost od alkohola samog. Vještak je ustvrdio i da je Kovačević nezrela, frustrirana i gnjevna osoba, sklona prijevarama, prijetnji i manipulaciji.

Prema Mikuličićevu sudu, u ovom konkretnom slučaju radi se o takvom intenzitetu napada da ga je apsolutno neadekvatno u pravnom smislu karakterizirati kao 'tešku tjelesnu ozljedu', već je to pokušaj ubojstva koji je rezultirao teškom tjelesnom ozljedom.

'Mislim da ovdje treba, a to je stvar državnog odvjetnika, temeljito ispitati slučaj, da se vidi što je motiviralo uredujućeg zastupnika Državnog odvjetništva da napravi ovakvu kvalifikaciju. Uz ogradu jer ne sudjelujem u spisu, osobno mislim da je ovo preblago', zaključuje Mikuličić.

S postojećom inkriminacijom, istražni zatvor u slučaju Darka Kovačevića nije smio trajati dulje od šest mjeseci, pa ga je sutkinja Općinskog suda u Zadru morala osloboditi po sili zakona.

Zbog ovog slučaja digli su se na noge i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa koji u Zadru pokušava utvrditi je li bilo institucionalnih propusta i kako bi se oni mogli prevenirati izmjenama Zakona o kaznenom postupku. Da je kojim slučajem optužen za pokušaj ubojstva, Daruvarac bi mogao biti kažnjen s najmanje pet godina zatvora, s time da bi u istražnom zatvoru bio 12 mjeseci.

No što je s kaznenim djelom 'osobito teške kaznene ozljede'?

Prema Kaznenom zakonu, ono se utvrđuje ako je nanošenjem teške tjelesne ozljede 'doveden u opasnost život ozlijeđenog, ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozlijeđenog, ili trajno i teško narušenje njegova zdravlja, trajna iznakaženost ili trajna nesposobnost za reprodukciju'. To nedjelo kažnjava se zatvorom od jedne do osam godina, a ako je počinjeno iz mržnje i prema bliskoj ili posebno ranjivoj osobi, kazna skače na do 10 godina.

U tom slučaju vještaci imaju mogućnost da ozljedu u medicinskom smislu okarakteriziraju kao osobito tešku. To se u pravilu događa kada ta ozljeda dovodi do smrtnog ishoda, ali je on izbjegnut zahvaljujući pravovremenoj liječničkoj intervenciji, tumači Mikuličić. 'Ne čini mi se da je to karakteristika ovog konkretnog zločina, već da bi kao radna definicija daleko bolje odgovarala pravna oznaka pokušaja ubojstva s teškom tjelesnom ozljedom kao posljedicom', kaže Mikuličić.

'Trebao je reagirati županijski odvjetnik, a u krajnjoj liniji i državni odvjetnik'

Što se tiče načina postupanja Državnog odvjetništva, objašnjava da je ono na određeni način ustrojeno slično vojci u kojoj vrhovni zapovjednik ima vlast i ovlast davati posebne upute po hijerarhiji, sve do posljednjeg vojnika na terenu.

'Državni odvjetnici, odnosno zamjenici, nisu samostalni u smislu u kojem su suci samostalni, već je to hijerarhijski organizirana služba u kojoj sve ide od vrha. Prema tome, svaki viši državni odvjetnik je naređen nižemu, a ovdje je to županijski državni odvjetnik u Zadru nadređen općinskom državnom odvjetniku koji je tako postavio optužnicu. Prema tome, prvo je trebao i morao intervenirati županijski odvjetnik, a onda, u krajnjoj liniji, i državni odvjetnik u Zagrebu', rezimira Mikuličić.

Kako oni mogu reagirati kad je optužnica već podignuta?

Mikuličić tumači da mogu reagirati na način da daju tzv. obaveznu uputu nižem državnom odvjetniku o načinu postupanja. 'Državni odvjetnici imaju takvo pravo i mogućnost te oni to relativno često koriste. U krajnjoj liniji, prema ovlaštenjima iz Zakona o državnom odvjetništvu, viši državni odvjetnik može od nižeg preuzeti cijeli spis i postupiti onako kako smatra da je potrebno', konstatira Mikuličić.