Oko 350 liječnika u otvorenom pismu Vladi oštro se ogradilo od Kriznog stožera, zahtijevajući njegovu smjenu i formiranje novog stožera, uz ocjenu da se "Srbija našla u javnozdravstvenoj katastrofi".

Traži se, također, da se "stane na put zastrašivanju i politizaciji koji narušavaju osobno dostojanstvo zdravstvenih djelatnika".

Potpisnici otvorenog pisma državnom vrhu naglasili su kako im "moralna i profesionalna obveza ukazati na ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze" u stvarnosti koja se razlikuje od službenih podataka i informacija.

"Naša ljudska i profesionalna reakcija na stvarnost s kojom se medicinski djelatnici svakodnevno susreću u svom radu dovela je do ove inicijative", navela je skupina potpisanih liječnika, navodeći kako "ne postoje formalni organizatori mimo potpisnika proglasa", te da iza njega stoje svi potpisnici i inicijatori.

Poručili su da inicijativa ostaje otvorena za sve liječnike koji svojim potpisima žele pružiti potporu nastojanju da se vrati povjerenje građana u zdravstveni sustava Srbije.

Liječnici traže da se javnosti objasni nadležnost nad bazom podataka portala covid19.rs, te da se organizira i ustroji postupak pouzdanog utvrđivanja broja zaraženih, oboljelih i umrlih od covida-19 i u općoj populaciji i među zdravstvenim djelatnicima.

Proglasom 350 liječnika traži i neovisnu istragu ukoliko se utvrdi da su podaci bili namjerno zataškavani, dok za odgovorne koji su u tome svjesno i namjerno sudjelovali zahtjevaju profesionalnu, a i svaku drugu odgovornost.

Odgovornost za nastale posljedice treba preuzeti Krizni stožer u cjelosti, poručili su liječnici, zahtjevajući da se formira novi stožer "koji bi činili eksperti sa dokazanim stručnim i moralnim kvalitetama".

Javnosti i novim članovima bi pod hitno trebalo razjasniti uzroke neuspjeha aktualnog Kriznog stožera, poručili su liječnici u otvorenom pismu, zahtijevajući da se "stane na put zastrašivanju i politizaciji koji i inače, a naročito u epidemiji, ometaju dobru praksu i narušavaju osobno dostojanstvo zdravstvenih djelatnika".

Uz poziv vlastima da "brzo reagiraju, sukladno teškoj trenutnoj situaciji", liječnici su pozvali građane da "poštuju epidemiološke preporuke, unatoč njihovom zakašnjelom dolasku".

"Pozivamo kolege da stanu uz nas, jer jedini način da pobijedimo strah koji vlada u zdravstvu je da svi stanemo zajedno. Samo zajedno možemo pomoći jedni drugima. Samo zajedno možemo pomoći građanima Republike Srbije u ovoj borbi. Borba protiv covida je zajednička borba", navodi se u pismu skupine "Ujedinjeni protiv covida".

Veliki dio javnosti u Srbiji već je dulje vrijeme podozriv prema službenim podacima o broju testiranih na koronavirus, registriranom broju oboljelih, te broju hospitaliziranih i umrlih.

Sumnje su se pojavile nakon što je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) objavila podatke koji su nesuglasju sa službenom evidencijom nacionalnih instutucija u Srbiji.

Prema saznanjima BIRN-a, podaci iz informacijske baze Instituta za javno zdravlje “Batut”, u koju su istraživači te mreže imali uvid, pokazuju da su u Srbiji od 19. ožujka do 1. lipnja od koronavirusa umrla 632 pacijenata, što je 388 više od službeno priopćenog broja za taj period.

Institut "Batut" zanijekao je točnost tih podataka optuživši da se informacije "senzacionalistički plasiraju u javnosti", te da "nisu točne”.

Ocijenjeno je  “opasnim” kada pojedinci, koji nisu medicinski stručnjaci, objavljuju tumačenja u pogledu klasifikaciranja zaraženih pacijenata, “na osnovu netočnih podataka”.

S druge strane, stajališta i poruke Kriznog stožera, poglavito pojedinih njegovih članova, otvoreno se dovode u sumnju kao neusuglašene, nejedenstvene i kontradiktorne, uz optužbe da je Krizni stožer tolerirao pojedine političke odluke unatoč ranijim nedvojbenim stajalištima stručnjaka o upravljanju epidemijom.

Srbija, prema podacima od ponedjeljka u 15 sati ima 482 žrtve covida 19, teestirano je  558.440 osoba, registrirano je 21.253 oboljelih, dok je postotak smrtnosti od 2,27 %.

Od ukupno hospitaliziranih 4.772 pacijenata, u ponedjelak je na respiratorima bilo 190, što je dosad najveći broj od proglašenja epidemije, dok ih je  u prvom valu najviše bilo 12. travnja - 146.