Da se u Ministarstvu ozbiljno radi na smjernicama novoga Zakona o otpadu, pokazuje i poziv ovih dana odaslan udrugama za zaštitu okoliša da dostave prijedloge za imenovanje članova radne skupine za izradu zakona, a resorna ministrica Mirela Holy podsjetila je da je 'na snazi nova okvirna direktiva o otpadu pa je potrebno donijeti s njom usklađen potpuno nov zakon o otpadu koji mora biti usklađen s onima u EU'. 'Potrebno je, također, ugraditi mjere kojima će se poštivati Strategiju gospodarenja otpadom iz 2005. godine u dijelu koji se tiče hijerarhije postupanja s otpadom, što znači obavezu selekcije otpada u domaćinstvima i plaćanje smeća prema volumenu', kazala je ministrica.

'Iako je već sada Zakonom regulirano da bi se odvoz otpada trebao obračunavati po volumenu, to se u cijelom nizu jedinica lokalne samouprave još ne provodi. Mi ne planiramo dalje tolerirati takvu situaciju. Činjenica je da je važeći Zakon o otpadu dosta kompliciran i nelogičan u nekim dijelovima, što je i dovelo do situacije da možemo sumnjati na određene koruptivne radnje unutar samog sustava gospodarenja otpadom, a i zbrinjavanja otpada', naglasila je Holy.

Uz pomoć HBOR-a lakše do 'okolišnih' dozvola

Govoreći o otkupu PET ambalaže, ponovila je da je 'sadašnji sustav na temelju Pravilnika o ambalažnom otpadu neodrživ'. 'Fond za zaštitu okoliša imao je gubitak, ponajprije zbog PET ambalaže, više od 750 milijuna kuna godišnje. Iako je problem i u različitim sumnjivim kriminalnim radnjama, naime DORH i USKOK 'kampiraju' u Fondu provjeravajući svu dokumentaciju, čak i da se sve provodilo kao po špagi, gubitak bi bio 20 milijuna kuna godišnje.'

'Naravno da takvu situaciju više ne možemo dopustiti, tako da će sustav gospodarenja ambalažnim otpadom biti temeljito protresen i promijenjen', zaključila je ministrica. Naime, 'cijeli taj sustav je skup i nije tu riječ samo o 50 lipa, jer troškovi su 1,30 po boci, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i stvaranjem jedinstvenoga europskog tržišta naša poduzeća koja imaju dodatni trošak na PET i ostalu ambalažu više ne bi mogla biti konkurentna jer proizvođače neće više biti moguće dodatno štititi carinama', objasnila je Holy, koja je kazala da se Fond time više neće baviti kao operativno tijelo, ali i da će prije bilo kakvih promjena biti proučene različite opcije i primjeri u drugim državama.

Novine se očekuju i u području zaštite okoliša i prirode, naime Ministarstvo će se baviti i izmjenama toga zakona u dijelu koji se tiče prilagodbe i lakše provedbe IPPC direktive, inače jedne od najtežih za provedbu na ovom polju. Obveznici IPPC direktive, oko 200 poljoprivrednih i industrijskih subjekata u Hrvatskoj, morat će ishoditi tzv. okolišne dozvole, a za to im je potrebno znatno ulaganje, dok je na Ministarstvu da napravi maksimum da bi im pojednostavilo ishođenje te dozvole, što će i učiniti preko HBOR-a, navela je Holy. Od promjena je istaknula i da se za gospodarenje otpadom više nećeizdavati koncesije, nego dozvole jer se radi o gospodarskoj djelatnostikoju treba regulirati na tržištu.

Je li odzvonilo namještanju studija o utjecaju na okoliš?

Zakon će trebati izmijeniti i vezano za studije procjene utjecaja na okoliš, a u Ministarstvu, poučeni dosadašnjim lošim iskustvom, predlažu da 'zbog objektivnosti podataka i da bi se izbjeglo njihovo friziranje izrađivača studije bira Ministarstvo, a ne investitor'. Bude li i tada onih koji bi nastavili lošu praksu, njima bi prijetile 'stroge kazne', između ostalog, izrađivači neobjektivne studije koja izazove štetu po okoliš bili bi drastično financijski odgovorni i mogli bi i trajno izgubiti licencu, upozorila je ministrica.

U dijelu zakona o zaštiti prirode planira se Nacionalna parkovna agencija u kojoj bi bili svi nacionalni i parkovi prirode, po uzoru na američki model koji u svjetskim okvirima ima najbolji sustav upravljanja zaštićenim područjima, zbog čega bi se racionaliziralo poslovanje i ostvarile uštede, između ostalog transformacijom upravljanja i sistematizacijom radnih mjesta, ali zato jer se 'prihod od prodaje ulaznica više neće koristiti za krpanje rupa u proračunima ugostiteljskih objekata, nego za zaštitu prirode', istaknula je Holy.

Državni intervencionizam i ekološka poljoprivreda

Naglasak će biti konačno stavljen i na 'zeleni' ili održivi razvoj u smislu poticanja obnovljivih izvora energije premda su oni direktno u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, ali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode može davati svoje prijedloge i mjere te će surađivati i s drugim resorima u sektorima koji se izravno dotiču pitanja okoliša. U turizmu se cijeni zaštita prirode, a u zgradarstvu će predložiti povećanje energetske učinkovitosti, i to je područje na kojem se može zaposliti domaći građevinski sektor. Nadalje, Holy je istaknula da je mjerama državnog intervencionizma u ekološkoj poljoprivredi moguće povećanje sa 1,3 posto u ukupnoj poljoprivredi na 10 posto u sljedećih pet-šest godina. Drugim riječima, država bi na poljoprivrednim površinama u svojem vlasništvu, koje su prikladne za ekološki uzgoj, dodjeljivala koncesije s obvezom ekološkog uzgoja.

Što se tiče konkretnih problema, poput Inine sisačke rafinerije, Holy je kazala da se zalaže za daljnju modernizaciju, o čemu je potrebno razgovarati s MOL-om. Projekt HEP-ove hidroelektrane Ombla, kao što je i najavljivala, slat će na reviziju koju će raditi tri neovisna stručnjaka, koja nisu bila ni na koji način uključena u taj projekt, a međusobno neće znati tko su oni, nego će njihova imena biti poznata samo uskom krugu ljudi u resornom ministarstvu. Dotad, međutim, istaknula je Holy, taj projekt pravno ne može biti zaustavljen jer bi, s obzirom da investitor ima dio dozvola, a na ishođenju ostalih radi, Republika Hrvatska izgubila taj spor. 'Nema pravnih mogućnosti za zaustavljanje projekta jer je ishođena lokacijska dozvola, a u postupku je i građevinska dozvola investitora. No, nakon nezavisne provjere dati ćemo Vladi svoju procjenu i prijedlog', kazala je Holy.

Osniva se Forum za zaštitu okoliša

Na reviziju će, najavila je Holy, i projekt gradnje velike energane na drvnu biomasu u poslovnoj zoni Koprivničkog Ivanca, sela u kojemu živi bivši potpredsjednik Sabora i šef HSS-a Josip Friščić. Naime, teško da je gradnja toga postrojenja isplativa s obzirom da u blizini nema većeg izvora pogonskog goriva. Inače, 'Friščićevoj termoelektrani' također se protive lokalna zajednica i uprava, ali i Podravka, jer bi se velike količine drvnog otpada spaljivale u blizini pogona za proizvodnju dječje hrane.

Zbog sličnih i dosad vrlo čestih sporova koji postoje između lokalnih zajednica i nevladinih udruga za zaštitu okoliša s jedne te raznih tvrtki s druge strane o tome onečišćuju li njihovi pogoni okoliš i prirodu, Ministarstvo je odlučilo osnovati Forum za zaštitu okoliša. To će tijelo sudjelovati u raspravama o ključnim smjernicama politike zaštite okoliša i prirode te će moći utjecati na kreiranje tih politika u vrlo ranoj fazi. Međutim, ono neće odlučivati o samoj politici, a okupljat će 12 članova - predstavnike nevladinih organizacija, stručnih institucija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarstva, a rad u Forumu je dobrovoljan, naglasila je Holy.

Cijela će se Vlada jednoga dana voziti u hibridima

Stoga to neće donijeti nikakve nove troškove, kazala je te dodala na još ne zna ni koliki će biti proračun Ministarstva, tim više jer je ono dosad bilo Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a segment zaštite prirode bio je smješten u Ministarstvu kulture. Projekti zaštite okoliša i zaštite prirode ionako se financiraju više iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, objasnila je Holy, a u Ministarstvu se  također radi sistematizacija radnih mjesta te će s obzirom na navedenu podjelu biti i potrebno zaposliti ljude, a smatra da nema mogućnosti dodatnog rezanja u proračunu kad je riječ o Ministarstvu.

Holy je danas predstavila i svoj tim: zamjenik ministrice postao je Hrvoje Dokoza, koji je po struci inženjer strojarstva i koji je stjecao iskustvo u autoindustriji. Pomoćnik ministrice za zaštitu i održivi razvoj postao je Davor Škrlec, a na tu poziciju je došao s Fakulteta elektrotehnike i računalstva gdje je radio kao redoviti profesor na području energetike i obnovljivim izvorima energije. U domeni zaštite prirode pomoćnik ministrice postao je Nenad Strizrep, koji je u Ministarstvo došao iz Javne ustanove Maksimir, a za inspekcijske poslove bit će zadužen Goran Heffer

Inače, jedno se pitanje naizgled možda ne tako važno nije moglo izbjeći. S obzirom na opću štednju, nema ni govora o tome da će Vlada nabavljati hibridna vozila za sve ministre, kazala je Holy koja se vozi u hibridnoj Hondi Civic iz Fonda za zaštitu okoliša kojemu je Ministarstvo zauzvrat dalo 'svoj' Golf: 'Sadašnji Vladin vozni park dosta je star, no zbog opće štednje nova vozila još nisu u planu, a kada budu, nastojat će ih se zamijeniti ekološkim automobilima.' I inače će se poticati korištenje novih tehnologija, što znači da bi jednoga dana i građanima kao porezna olakšica možda moglo biti uzeto to što se voze u ekološki prihvatljivim automobilima.