Optužba za veleizdaju jedna je od najčešćih uvreda u hrvatskom političkom prostoru. 'Veleizdajnici' su, ako je suditi prema tome, bili i Jadranka Kosor, Stjepan Mesić, Zoran Milanović, Ivo Sanader… Najnoviji 'veleizdajnik', ako se pita Most, premijer je Andrej Plenković. No u moru verbalnih veleizdajnika - u Hrvatskoj nema nijednog pravog. Odvjetnik Branko Šerić komentira: Očito smo država puna veleizdajnika i dobro da smo onda i opstali
SDP je način na koji je Vlada riješila krizu u Agrokoru proglasio veleizdajom. Predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović veleizdaja je bila kriminalni remont MiG-ova u Ukrajini, a veleizdajom je nazvala i slabo iskorištavanje fondova EU-a u vrijeme SDP-ove vlade.
Bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću veleizdajnik je Ivo Sanader. Saborskom zastupniku HDZ-a Stevi Culeju pak veleizdaja je bila ratifikacija Istanbulske konvencije…
Primjera za korištenje optužbi za veleizdaju, kako bi se diskvalificiralo političkog protivnika, puno je. No za razliku od toga, kvalificiranih kaznenih djela veleizdaje je malo. Točnije, niti jedno.
Kazneni zakon je po tome pitanju vrlo jasan. Članak 340. govori o tom kaznenom djelu i definira što je veleizdaja prema hrvatskim zakonima.
Dakle, prema zakonu, veleizdajnik je onaj 'tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile ili na drugi protupravan način ugrozi teritorijalnu cjelovitost ili ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske'. Takvom prijeti kazna od najmanje pet godina.
Htjeli Merkel proglasiti veleizdajnicom
Glavno državno odvjetništvo u njemačkom Karlsruheu zaprimilo je od izbijanja izbjegličke krize 2015. preko 1000 kaznenih prijava protiv kancelarke Angele Merkel zbog veleizdaje, ali su sve prijave odbačene kao neosnovane.
Postoje i druga kaznena djela protiv Republike Hrvatske, poput priznavanja okupacije i kapitulacije, sprječavanja borbe protiv neprijatelja, službe u neprijateljskoj vojsci, pomaganja neprijatelju, podrivanja vojne i obrambene moći države, odavanja tajnih podataka, špijunaže, pripremanja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske…
'Ne znam da se ikada sudilo za veleizdaju. Možda pred vojnim sudovima u bivšoj Jugoslaviji. U novije vrijeme - ne', kaže za tportal odvjetnik Branko Šerić.
Sjeća se kako je u svojoj sudačkoj karijeri radio na slučaju pobune Srba na Plitvicama 1991. ili pak na slučaju Labrador, tj. akciji u kojoj su kontraobavještajne službe JNA bombaškim napadima 1991. pokušale diskreditirati tek nastalu hrvatsku državu.
Čak niti u tim slučajevima kvalifikacija nije bila veleizdaja.
'Ako doista misle da je premijer počinio veleizdaju, neka podignu kaznenu prijavu', poručuje mostovcima Šerić.
'Država smo očito puna veleizdajnika i dobro smo onda i opstali', zaključuje.