Koliko ste puta posljednjih tjedana, slušajući vremenske prognoze, čuli rečenicu: 'Pljuskovi su mogući uz granicu sa Slovenijom'? Mi previše, barem dok se prije desetak dana nisu pretvorili u moćnu superćelijsku oluju koja je uzela četiri života u Hrvatskoj i srušila tisuću drveća samo u Zagrebu. Ona nas je naučila da, želimo li zaštititi kuću, stan, automobil, usjeve i napraviti sve ono što odgovorni ljudi rade kako bi sačuvati svoju imovinu, nije više dovoljno samo hipnotički gledati u radarske projekcije kretanja vremenskih nepogoda koje svi imamo na svojim mobitelima.

Službene meteorološke ustanove uporno nas podsjećaju da meteorolozi - amateri u suradnji s medijima često znaju zavaravati javnost i dizati paniku kad za nju nema osnove. No prateći alternativne izvore vremenske prognoze posljednjih tjedana, dakako one čiji je sadržaj znanstveno utemeljen, kao najpouzdanija iskristalizirala se upravo stranica iz susjedne Slovenije, koja je ove godine u superćelijskim olujama stradala puno gore od Hrvatske. A kako 'pljuskovi mogući uz granicu sa Slovenijom', što smo ovog ljeta naučili na teži način, sve češće prerastaju u oluje s tučom, simptomatično je da je taj izvor nazvan upravo po slovenskoj riječi za nevrijeme.

Stranica Neurje.si na Facebooku na dan pisanja ovog teksta ima 124 tisuće pratitelja, a oni su zapravo puno više od toga. Oni su kreatori originalnog sadržaja te u roku od nekoliko sekundi administratorima stranice šalju fotografije i videozapise tuče, poplave, oblaka, ali i prekrasnih zalazaka sunca, snimljenih u Sloveniji i susjednim zemljama. Ovako vjerna zajednica ne bi nastala da temeljni sadržaj ove stranice – vremenske prognoze i najave nevremena – nije izuzetno pouzdan, što su dokazale i brojne, ispostavit će se točne, najave ekstremnih nevremena koje smo proteklih dana prenosili na tportalu.

A iza nje stoje trojica lovaca na oluje, zaljubljenika u vrijeme i vremenske pojave: Leon Hardi, Miha Žvegelj i treći mladić koji je za potrebe ovog teksta odabrao ostati anoniman, no njegova pomoć u lovu na oluje je neprocjenjiva. Donekle anonimni bi radije ostali i Leon i Miha, zbog čega su odbili niz zahtjeva za intervjue TV postaja i drugih medija u Sloveniji i susjednim zemljama. No za tportal ipak pristaju progovoriti o motivima pokretanja ovog projekta i svojoj pomalo iracionalnoj, ali u osnovi duboko humanoj fascinaciji neobičnim meteorološkim pojavama i upozoravanjem javnosti na njih.

Promotor elektro glazbe koji konobari na Bledskom jezeru

'Ideja za Neurje.si nastala je 2012. Trenutno nas je trojica, ali s veseljem primamo nove zaljubljenike u vrijeme. Dolazimo iz različitih dijelova Slovenije. Leon je svoje znanje skupljao tijekom godina praćenja vremena te sudjelovao u brojnim projektima. Njegova glavna zadaća je izdavanje vremenske prognoze i upozorenja. Ja sam prije epidemije koronavirusa imao stranicu Partyinfo.si, na kojoj sam se bavio promocijom događaja iz područja elektroničke glazbe, a danas se na Neurju brinem o objavi fotografija i rubrici Ljetni zalasci sunca. Treći član pomaže loviti oluje na terenu', kaže nam Miha, kojega posjetitelji Bledskog jezera znaju i po svakodnevnom poslu. On je, naime, konobar u ugostiteljskom objektu na jedinom slovenskom prirodnom otoku smještenom usred Bledskog jezera, a svi ga znaju kao uvijek nasmijanu osobu koja ljubazno usluži svog gosta.

Što to čovjeka koji zarađuje kruh na tako spokojnom i meditativnom mjestu te njegove suradnike privlači informiranju ljudi o ekstremnim vremenskim prilikama? 'Dug niz godina strastveno se bavimo proučavanjem i promatranjem vremenskih i meteoroloških modela, s naglaskom na oluje. Svoj interes, znanje i iskustvo dijelimo s javnošću, i to putem društvenih mreža i web stranica, u obliku publikacija, izvješća, prognoza, informativnih kartica i drugih sadržaja. Vjerujemo da ovo pomaže u informiranju i podizanju svijesti javnosti o vremenskim prilikama', skromno kažu dečki s Neurja.

'Neke fotografije su šokantne, pa ne objavljujemo baš sve'

Lakše je informirati javnost ako znate čitati prognostičke karte, a za to je u ekipi Neurja zadužen Leon. Pitamo ga na čemu temelji svoje, osobito u posljednje vrijeme, izrazito točne prognoze i kakav je osjećaj unaprijed znati da tvoj kraj čeka opasno nevrijeme. 'Koristim više modela, a u posljednje vrijeme naše iskustvo prognoziranja se isplati jer dobivamo točne prognoze mnogih oluja. Za kratkoročne prognoze često se oslanjamo na regionalni meteorološki model WRF (Weather Research and Forecasting Model) i neke druge regionalne modele visoke rezolucije. Predvidjeti oluje za svoj rodni grad izuzetno je teško, jer znate da velike prirodne štete mogu nastati i u vašem domu. Svrha stranice Neurje.si temelji se na informiranju ljudi o opasnostima koje im mogu prijetiti. U Sloveniji je samo Agencija za okoliš i prostor (ARSO) nadležna za izdavanje službenih obavijesti o prirodnim nepogodama. Najteži dio ovog posla je pratiti izvješća naših pratitelja s terena. Neke fotografije i neki videozapisi zaista su šokantni, zato ne objavljujemo sve jer ne želimo plašiti ljude, samo ih upozoravamo', kaže Leon.

'Za dobru oluju vrijedi propatiti, čak i ako je lov neuspješan'

Lov na oluje, kao što znamo po brojnim primjerima iz SAD-a, gdje je taj, možemo slobodno reći, ekstremni sport ponajviše rasprostranjen, izrazito je opasan i nimalo jeftin hobi. Lovci na oluje često su opremljeni posebnim vozilima koja se mogu kretati u blizini oluja ili čak tornada, a neki od njih svoje spoznaje dijele i s američkom Nacionalnom meteorološkom službom. U Sloveniji, kao i u cijeloj našoj regiji, ovaj je hobi tek u povojima, pa pitamo dečke s Neurja kako se snalaze s onim što imaju.

'Oluje lovimo u Sloveniji, katkad u Italiji i Hrvatskoj. Nekoliko dana prije lova pratimo meteorološke modele i različite čimbenike u atmosferi koji utječu na razvoj, rast, kretanje i snagu olujnih ćelija. Konačna odluka o tome kamo krenuti često se donosi tek nekoliko sati prije početka razvoja oluja, jer ove su vremenske pojave još uvijek prilično nepredvidive. Najatraktivnija područja na kojima možemo pratiti razvoj olujnih oblaka na tlu su talijanska Furlanija - Julijska krajina, hrvatska Istra uz Kvarner, a u Sloveniji posebno Prekmurje, Podravje, Mengeško polje i Slovensko primorje. Za uspješan lov potrebno je poznavati smjer nevremena, ortografske karakteristike krajolika i cijeli niz drugih čimbenika koji su vrlo važni za njegov nastanak, razvoj i intenzitet. Valja dodati da je lov na oluje često jako naporan, jer unatoč svemu, često nas iznenade u pozitivnom ili negativnom smjeru ili ne uspijemo poštovati točan tajming pa moramo čekati više sati na neki događaj. Za dobar krajnji rezultat znamo puno patiti, ali nikada nam nije žao ganjati oluje, čak i ako je lov neuspješan', kaže ekipa s Neurja.

Nema se tu što puno dodati. Ako su našim meteorološkim službama, posebno nakon katastrofalnog nevremena, puna usta nowcastinga, izlaska meteorologije iz laboratorijskih uvjeta hidrometeoroloških zavoda i približavanja prognoze stvarnim uvjetima na terenu, zašto ne iskoristiti ove fanatike koje oluja, očito, napaja nekom drugom vrstom energije od onog što smo vidjeli na djelu prije desetak dana? Na kraju krajeva – ako tu sinergiju fanatičnih amatera i pouzdanih profesionalaca mogu ostvariti Amerikanci, zašto to ne bi bilo moguće i kod nas? Čini se da, u uvjetima ekstremnih klimatskih preslagivanja, nemamo drugog izbora.