Konkretne mjere kojima će država to učiniti još nisu do kraja definirane, ali o njima se razgovara, doznaje se danas neslužbeno iz Vlade.

Razmišlja se, među ostalim, o povećanju udjela jedinica lokalne i područne samouprave u svim porezima koje dijele s državom, prije svega porezu na promet nekretnina i koncesijama.

Neslužbeno, iz Vlade se moglo čuti kako je logično da se lokalna samouprava najvećim dijelom financira iz imovinskih poreza, jer su intervencije u dohodak jedini instrument koji Vladi stoji na raspolaganju u kreiranju politike konkurentnosti.

Moguće je i da će se povećati udio lokalne samouprave u porezu na dohodak, a manjak koji bi država zbog toga osjetila nadoknadio bi se iz poreza na kamate na štednju, koji je planiran od iduće godine.

Ako se Vlada odluči na taj potez, oporezivala bi se sva štednja, dakle ne bi bilo ranije najavljivanog neoporezivog dijela od 12.000 kuna, jer bi, objašnjavaju neslužbeno u Vladi, mjere kompenzacije prema lokalnoj samoupravi bez toga bilo nemoguće provesti. Očekuje se da bi od oporezivanja kamate na štednju država mogla ubirati između 300 i 400 milijuna kuna.

Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će vjerovatno još ove godine zajedno s rebalansom proračuna biti usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak, koje bi trebale rezultirati povećanjem plaća.

Vlada je predvidjela povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna. Predviđena je i promjena poreznih razreda, pa će se tako najvišom stopom od 40 posto oporezivati dohotci koji u netu iznose više od 13.200 kuna, umjesto sadašnjih 8.800 kuna.

Premijer Milanović izvijestio je i također i da Vlada razmatra i dogovara mjere kojima će kompenzirati gubitke jedinica lokalne i područne samouprave, kojima je porez na dohodak najznačajniji prihod.