Najprije se cjepivo obećavalo svima, Vlada najavljivala brzo procjepljivanje, zbog sumnjičavosti javnosti nakon brzog razvoja cjepiva - hvalili su se i promotivnim cijepljenjima političara i nekom samo njima objašnjivom logikom odabranih drugih uglednika.

No, onda se dogodio zastoj, Europska unija se saplela u vlastitu nesposobnost, potražnja je bila veća od isporuke, cjepiva nisu više bila ni brzo ni lako dostupna - a ona koja jesu, nisu jednako učinkovita. I imamo hrvatski obrazac - tko može - cijepi se, tko ne može - čeka i nada se da ga korona neće satrti. A odgovorni - oni koji su trebali uvesti kriterije i red - govore o moralnoj odgovornosti, izvještava Dnevnik.hr.

Gospodin Miroslav onkološki je bolesnik, nekoliko je kemoterapija već propustio, a dobio je preporuku cijepiti se što prije.

''Moj doktor je rekao - bit ćeš prvi na redu, kad dobijem cjepivo, ja nemam cjepiva. I onda sad šest mjeseci neću imati terapiju. Jer nema cjepiva'', rekao je Miroslav Krušlin.

O njegovom slučaju Dnevnik Nove TV pitao je Nacionalni stožer.

''Neka mi pošalje mail i cijepit ću ga preko reda unatoč svima na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u ponedjeljak'', rekao je epidemiolog Bernard Kaić.

Mail je poslao, no ističe, to nije rješenje.

''Nas ima dosta koji smo u toj situaciji, nisam samo ja, ja ne želim iskočiti od drugih. Želim da se sredi'', komentirao je Krušlin.

VIDEO: Goran Stanzl/PIXSELL

Slično je prošao i gospodin Ante. Pisao je na različite adrese. Poziv na cijepljenje dobio je tek jutros, nakon što je jučer istupio u Dnevniku Nove TV.

''Mogu vam reći da se zaista osjećam mnogo bolje nego jučer. Vidim da kad digneš glas da se ipak nešto pokrene, to je jedno, a drugo sad sam na neki način sigurniji, osjećam se sigurnije'', izjavio je Ante Barbir.

Ističe, da se želi cijepiti, liječnici je javio još početkom studenog, boli ga što su se prije njega cijepili oni koji su manje ugroženi.

''Ne mogu razumjeti da se ljudi igraju tuđim životom jer to ono kad ti nekoga preko reda primiš, a mene koji samo što nisam otišao'', rekao je.

Ne postoji katalog kroničnih bolesti prema kojem bi se određivalo tko je veći prioritet.

''Ideja je bila da liječnici obiteljske medicine, s obzirom na svoje znanje i iskustvo mogu procijeniti koje su to kronične bolesti koje bi eventualno imale prioritet'', objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.

A korištenje registra cijepljenja, priznaje Kaić, usporava rad. Liječnici cijepljene prvo zapisuju na liste, pa zatim u registar. No s vremenom bi svi cijepljeni trebali biti upisani u registar. Do danas je u Hrvatskoj cijepljeno 64 tisuće 775 osoba.

''Da ide cijepljenje najpravednije moguće da nikako ne dobije neko tko je manje u manjem riziku od nekog drugog, mi bi morali imat bodovnu skalu za 20, 30 varijabli za svakog pojedinca i onda to bodovati. To je praktički nemoguće'', govori Kaić.