Dva dana nakon Božića Vlada je predstavila mjere koje su trebale osokoliti građane koji više ne mogu dočekati promjene, nove poslove, veće plaće i učinkovitiji sustav. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić predstavila je dvogodišnji plan za smanjenje manjka u proračunu i uštedu šest milijardi kuna.

Najavljeno je da će u Centralni obračun plaća ući svi korisnici državnog proračuna koji još nisu. 'Reformirat' će se invalidske mirovine i donijeti kriteriji za upravljanje ljudskim potencijalima u državnoj službi. Državne institucije poput Porezne uprave, policije i Centra za socijalnu skrb svest će se na (samo) pet područnih ureda, umjesto dosadašnjih 20 do čak 80 centara. Opačić kaže da reforme poput ove ranije jednostavno nisu mogli provoditi.

'Često me pitate zašto s ovim mjerama nismo krenuli ranije. Nije da nismo znali što raditi ili da smo bili lijeni, jednostavno smo zatekli sustav koji je nesređen i da smo s ovim mjerama krenuli dok sustav nije bio konsolidiran, sve bi se urušilo', tvrdi Opačić.

Ekonomski i politički analitičari s kojima smo razgovarali uglavnom su bili iznenađeni što se takve mjere nazivaju reformom te što takav projekt vodi Opačić kao ministrica socijalne politike i mladih. Politolog i stručnjak za javne politike Zdravko Petak kaže da Opačić ima visoki politički rejting, ali podsjeća da se tim pitanjima dosad nije bavila: 'Osobno mislim da bi iza takve reforme trebao stajati ili ministar uprave Arsen Bauk ili potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić.'

Petak, naime, sumnja da će se ovim mjerama nešto bitno promijeniti, posebno zato što Vlada nije konzultirala stručnjake i provela javnu raspravu. 'Nisam siguran da će se povećati djelotvornost institucija ili da će se bolje oblikovati i koordinirati politika. Možda se dobiju neke uštede, ali to je više preslagivanje dekoncentriranih tijela. Nekih ureda više neće biti 20 nego pet. I to je neki iskorak, ali je ipak puno manje nego što se očekivalo. Takve mjere najmanje koštaju, nemaju 'političke troškove', uštede su minimalne, a stvara se privid da se nešto radi', kaže Petak.

Analitičar s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević smatra da Opačić navedenim mjerama gradi kuću od krova: 'Zašto to kažem? Jer bi takve mjere trebale počivati na teritorijalnom preustroju Hrvatske. To je trebala biti nulta točka reforme. Ovo je krpanje parcijalnih dijelova krova. Nakon pravog teritorijalnog preustroja, vrlo brzo ćemo morati opet govoriti o novom preustroju policije, pravosuđa i bolnica...'

Lovrinčević upozorava da sada gotovo svako ministarstvo ima svoj 'ad hoc' preustroj i pokušaj okrupnjavanja službi, no dokle god imamo 20 županija i ogroman broj općina – to nije reforma. 'Teško je graditi kuću od temelja jer to treba na početku mandata učiniti i odustati od političkih zbrinjavališta... Prava reforma javne uprave i teritorijalni preustroj mora dovesti do ukidanja tih zbrinjavališta, a to se nitko ne usudi da ne bi izgubio na izborima', objašnjava Lovrinčević.

Kaže da je lokalna struktura u Hrvatskoj danas dva puta 'usitnjenija' nego u vrijeme Jugoslavije kada se također smatrala prevelikom i neučinkovitom. 'No nije samo stvar velikog broja općina, nego što država mora davati novac za plaće tih općinskih čelnika, zbog čega pate ruralna područja. Održavanje, infrastruktura, voda, poljski putovi, kanali, rasvjeta… Od toga nema ništa u manjim sredinama jer novac ide za plaće u općinama', rekao je Lovrinčević.

za mjera Milanke Opačić vidi se samo namjera da se u javnost formalno pošalje neki papir kako bi se činilo da bi oni nešto htjeli raditi, kaže Lovrinčević: 'Druga stvar je što taj papir korespondira sa starim fiskalnim projekcijama, a ne s novima koje će tek Europska komisija utvrditi. Dakle, razina proračunskog manjka koji oni predviđaju neće biti ostvarena ni 2016. godine. Trajat će to puno duže... Tu nekih bitnijih pomaka - nema.'

Vrlo slično mišljenje ima i politolog Jaroslav Pecnik. On smatra da su mjere tek želja vladajućih da za Božić pokažu da ne miruju i da misle na građanstvo: 'Da bi reforma bila ozbiljna, to je trebalo davno započeti, one se ne predstavljaju na pola mandata.'

Pecnik pohvaljuje Vladu što je propisala rokove za pojedine mjere, no s obzirom da su ciljevi nejasni, kaže da će biti lako interpretirati rezultate kako njima bude odgovaralo na kraju mandata. 'Ne vidim što mi točno dobivamo tim mjerama. Valjda bi smisao neke reforme trebao biti da svi obični građani shvate što time dobivaju. Ja nisam shvatio... Znam samo da je cjelovita reforma izostala i da će vladajući vjerojatno izgubiti izbore. Oni koji dođu, po mom mišljenju, mogu biti samo još gori. Zato mislim da su trebali manje razmišljati o foteljama, a više o onome što se može napraviti. No tako razmišlja još samo mali Perica...'