„Bilo bi normalno da u radnoj skupini za izradu zakona budu stručnjaci, a ne oni koji su direktno zainteresirani i koji su zapravo stranačka, a ne javna ili državna skupina koja bi trebala biti tu zbog svih građana”, smatra Peđa Grbin (SDP).

Kada se 2015. mijenjao izborni zakon na prijedlog SDP-a, podsjeća, na dnevni red sjednice u prvom čitanju smo stavili istovremeno sve prijedloge svih predlagatelja i o svima smo raspravljali na potpuno isti način.

A kada smo išli s konačnim prijedlogom, uzeli smo neka rješenja koja su predlagali drugi jer je to normalno kada se mijenja izborni zakon koji se tiče svih, kazao je.

Poručio je da je popis stanovništva pokazao da pravo glasa u različitim dijelovima Hrvatske nije isto, što je problem koji moramo riješiti do kraja rujna jer bez toga nećemo moći izaći na izbore.

„Bitno je da izborni sustav bude pravedan, da svaki glas vrijedi isto. Što je manji broj izbornih jedinica, to je sustav pravedniji i manje se glasova gubi", rekao je Božo Petrov (Most).

Smatra da treba isključiti one koji su osuđeni za kaznena djela i uvesti elektroničko glasovanje, a predstavnici nacionalnih manjina ne mogu biti oni koji su ključni u formiranju vlasti.

Izborno zakonodavstvo treba biti pošteno i pravedno, da odgovara za idućih 20 do 30 godina građanima Hrvatske, a to znači da se treba napraviti konsenzusom svih političkih stranaka, a ne manipulacijama vladajućih, naglasio je.

Njegov stranački kolega Nino Raspudić sklon je vjerovati da će korekcije Zakona o izbornim jedinicama biti minimalne.

Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) kazala je da su njihovi ključni zahtjevi da izmjene Zakona donosi stručna radna skupina te da idu u pravcu koji će zadovoljiti oba kriterija koja je postavio Ustavni sud – jednakost glasa u svim izbornim jedinicama te da one moraju pratiti administrativnu i geografsku raspodjelu Hrvatske.

To sada nije slučaj, izborne jedinice prate sve, samo ne logiku ni administrativnu ni prirodnu nego su napravljene po gerrymandering principu da kombiniraju urbane i ruralne sredine na način koji odgovara HDZ-u, upozorila je.

Prema najavama Ivana Anušića i Gordana Jandrokovića vidi se da to ide u još gorem smjeru prekrajanja izbornih jedinica.

Daniel Spajić (Domovinski pokret) rekao je da njima odgovara svaki model, ali pod uvjetom da 'naše iseljeništvo može glasati jer su oni otišli upravo zbog ovakvih politika koje provode Andrej Plenković i njegova Vlada zadnjih sedam godina'.

Sve nam paše, s tim da nije korektno da se povećava broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 3,8 milijuna stanovnika. To nije normalno jer nam broj stanovnika pada i nas zastupnika treba biti manje, a ne više, istaknuo je, uz najavu da će tražiti da u radnoj skupini za izradu zakona budu i predstavnici opozicije.