'I u 14 zemalja koje su usvojile Uredbu o EPPO-u, isto tako određuju glavnog državnog odvjetnika kao osobu koje odlučuje o sukobu nadležnosti. Prema tome, Republika Hrvatska se po tome ne razlikuje u ničemu od ostalih 14 zemalja EU', rekao je Habijan tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja (EPPO).

Time je odgovorio Marijani Puljak (Centar) koja je ukazala da je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi prijavila Hrvatsku Europskoj komisiji i uz ostalo upozorila da je u aferi vezanoj uz bivšeg ministra zdravstva Vili Beroša glavni državni odvjetnik Ivan Turudić određen kao tijelo za rješavanje sukoba nadležnosti.

'Jedini trn u oku'

Lijeva oporba je raspravu o izmjeni predloženog Zakona iskoristila da upozori na problem sukoba nadležnosti između USKOK-a i EPPO-a u aferi Vili Beroša te na slabo povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe.

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je da je njihov klub predao amandman kojim traže da se u izmjene tog zakona, osim tehničkih izmjena koje predlaže Vlada, uvrste izmjene o pitanjima nadležnosti te definira da tijelo nadležno za rješavanje sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a bude Vrhovni sud. Smatra da je pitanje sukoba nadležnosti između EPPO-a i DORH-a, umjesto pravnog pitanja, postalo par excellence političko pitanje.

Dalija Orešković je pak ocijenila kako je EPPO jedini nositelj neovisnog kaznenog progona u Hrvatskoj te je 'jedini trn u oku Plenkoviću i Turudiću'. Smatra i da se u slučaju Beroša vidi kako može doći do HDZ-ovog instrumentaliziranja pravosuđa da putem svojih ljudi u pravosuđu 'koči' kaznene istrage.

SDP DORH-u ne vjeruje

Irena Dragić (Klub SDP-a) rekla je kako je niz godina uopćeno mišljenje građana da je hrvatsko pravosuđe na vrlo niskim granama, a takvi su stavovi pretočeni i u zadnjem izvještaju Europske komisije za države članice po kojem 70 posto naših građana smatra da nam sudovi i sudci nisu neovisni. Pri tome, u našoj zemlji je i najviši postotak građana od svih članica EU koji smatraju da sudci nisu neovisni zbog uplitanja i pritiska vlasti i političara. Poručila je i da će SDP podržati izmjene tog zakona jer, kako je rekla, podržavaju rad europskih tužitelja u Hrvatskoj s obzirom na to da 'u naše ne vjerujemo'.

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Danijela Blažanović podsjetila je kako EPPO u Hrvatskoj postoji od 2017. upravo na inzistiranje vlade premijera Andreja Plenkovića kako bi se ojačala borba protiv korupcije i uzimanja europskih sredstava za vlastite interese. 'Možda postoji bojazan oporbe da u slučaju kada EPPO ne vodi slučaj neće više imati uvida u tajne izvide, niti će moći s njima manipulirati', kazala je.

Habijan je poručio kako ne može prihvatiti da saborski zastupnici na taj način pričaju o hrvatskom pravosuđu. Pri tome opasnom je ocijenio izjavu Dragić da SDP ne vjeruje DORH-u. 'Izjaviti da ne vjeruješ jednoj pravosudnoj instituciji koja radi svoj posao, provodi istrage i kaznene progone, je blago rečeno vrlo neozbiljno', rekao je. Smatra i da javnost nisko mišljenje o pravosuđu ima i zbog izjava koje dolaze od zastupnika u Saboru.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona mijenja se članak 11. Zakona po kojem će šest delegiranih europskih tužitelja, koji posao obavljaju u RH, biti osigurani obveznim mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem. Obvezne doprinose po osnovi po kojoj su osigurani plaćati će RH. Također, delegiranim europskim tužiteljima će za svakih 12 mjeseci provedenih na radu računati kao 16 mjeseci staža, čime se izjednačavaju u pravima s pravosudnim dužnosnicima koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a.