'Ne zna lijeva što radi desna. Drugim riječima, puno je različitih mišljenja u takozvanoj jedinstvenoj vladi i različitih stajališta ovisno o pojedinom koalicijskom partneru. Ovoj vladi, po mom mišljenju, zapravo i nije trebalo 100 dana mira jer su to ljudi koji su dugo u politici, bilo kao ministri ili zastupnici, i znaju kako funkcionira država. Želio bih da nova vlada dođe k sebi i da rade ono što su obećali u Planu 21, ali ja to za sada ne vidim. Ne vidim pozitivne pomake. Ocijenio bih ih sa -2. Još nisu napravili veliku štetu, ali je pitanje kada će se to dogoditi', iznio je okvirnu ocjenu gotovo 100 dana rada Kukuriku vlade predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić

Ovakav, potpuno suprotan stav od one nade koju je za vladajuće prije tri mjeseca imao njegov stranački kolega, Šišljagić je zauzeo zbog nekoliko razloga, od kojih najviše ističe odnos prema poljoprivredi.

'Jedna od najproblematičnijih stvari je sramotan proračun gdje očito nije ispunjeno ono što su obećali Slavoniji i Baranji. U proračunu je Ministarstvo poljoprivrede strašni gubitnik, a državi pritom ostaju i obveze i dug seljacima koji očito ne namjerava podmiriti. Cijelo vrijeme vladajući ističu dvije riječi – pravednost i poštenje. Pa se onda sjetimo slučaja Ferenčak i zapošljavanja osoba koje nemaju veze sa strukom, ali i prijema u državnu službu bez javnih natječaja. Treća problematična stvar kod nove vlade je nedostatak ikakvog osjećaja kod donošenja poreznih zakona koji će najviše udariti na najsiromašnije dijelove Hrvatske', pobrojao je Šišljagić, koji smatra da je Planom 21 Kukuriku koalicija prevarila birače.

Na tom tragu razmišlja i predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. 'Nismo očekivali gestapovsku efikasnost! Ako budu tako efikasni, to samo znači da će stradati mnogo građana naše zemlje za koje vodeće ljude ove vlade nije briga. Što se mene tiče, Plan 21 postao je kvaka 22', kazao je za tportal Lesar

Kao najspornije poteze Lesar je pritom naveo 'najavu prodaje strateške imovine poput Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, povećanje PDV-a, friziranje porezne politike i nepravednu raspodjelu tereta krize, zbog čega će bogati biti bogatiji, a siromašni siromašniji'.

Povećanje PDV-a, ali i loš proračun bodu u oči i ljude iz HDZ-a. 'Već na početku mandata krenuli su s proračunom koji nije dobro pripremljen i za kojeg je već sada sigurno da će dočekati rebelans. Da nije dobro pripremljen, pokazuje i činjenica da neki rashodi uopće nisu planirani, pa će tako primjerice faliti 800 milijuna kuna samo za kamate. Tu su i mnoge političke odluke koje su loše, poput politike u državnoj upravi i vraćanja ministara u nadzorne odbore, pa i stavljanje nepravomoćno osuđenih u uprave. Osim toga, tu je i opstrukcija Zakona o sukobu interesa, tu je sve stalo i sve je više očito da to ne žele provesti kako bi zaštitili nekog iz svojih redova. Zatim je tu Komadinin zakon, pa neusklađenost stajališta, kao primjerice o Zakonu o radu – sjetimo se da su čelnici SDP-a dali potpis za referendum protiv izmjena toga zakona, a sada su već najavili da će ga mijenjati. Investicijski projekti su šuplji i prazni. Što se tiče drugih područja, neprihvatljivo je da šute o rehabilitaciji četništva, i da pritom još žele ukinuti Zakon o ništetnosti. Osim toga, tu su i najave izmjena Zakona o HRT-u, kojima žele da politika opet vodi HRT', pobrojala je za tportal predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor
Sve te greške su, smatra Kosor, 'argumenti koji pokazuju da se usporava europski put', podsjećajući kako je Hrvatska i dalje pod monitoringom Europske unije.

No, vezano uz Europsku uniju, vlada Zorana Milanovića, prema mišljenju Kosor, ipak je uspjela 'uspješno organizirati referendum za EU'. 'Pozitivno je i što nisu suspendirali Zakon o fiskalnoj odgovornosti kojeg smo mi donijeli 2010, i to vjerojatno jer su vidjeli da to čuva kreditni rejting', pohvalila je na sebi svojstven način Kosor

Dobre poteze kod vladajućih prepoznali su i Laburisti. 'Pozdravljamo najavu investicijskog ciklusa i nadamo se da će on biti ostvaren. Doduše, to je za sada tek najava pa trebamo vidjeti realizaciju i učinke, a koji se neće sigurno dogoditi sutra. Također pozdravljamo što je Vlada prihvatila naš prijedlog kojim smo tražili objavljivanje liste poreznih dužnika, s ciljem uvođenja reda u plaćanje poreza', kazao nam je Lesar

Vladajućima je pritom i savjetovao što pod hitno moraju napraviti. 'Zaustaviti rasprodaju strateške imovine, zatim uvođenje mjera za poticanje rasta zapošljavanja umjesto gušenja gospodarstva štednjom. Porezna uprava mora početi obavljati svoj posao, a to je naplatiti nenaplaćeni porez. Osim toga, ključno je da Porezna uprava usporedi stečenu imovinu i prihode koji su stečeni u određenom razdoblju, a ako se ne može dokazati porijeklo imovine, takvu je imovinu potrebno oduzeti', predložio je Lesar