'Kada je papa Franjo pozvao sve župe u Europi da prime po jednu izbjegličku obitelj, on je time izrazio svoj stav o tome kako Crkva treba djelovati. Time je pozvao na djelovanje svakog pojedinog vjernika, ne samo župnika, jer župa su ljudi', kazao je msgr. Josip Mrzljak, biskup varaždinski i predsjednik Hrvatskog Caritasa.

Podsjeća da su Hrvati izbjeglicama već jednom otvorili svoja vrata, za vrijeme Domovinskog rata. Upitan mogu li izbjeglice ugroziti kršćanstvo, kao što je to nedavno izjavio mađarski premijer Viktor Orban, on odgovara kako 'pravog kršćanina ništa ne može ugroziti'.

Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije kaže kako je važno informirati građane tko su ti ljudi koji dolaze te zašto oni dolaze.

Puno je, ističe, 'mitova i predrasuda, širenja straha'. Jedan od tih mitova je i da će nam migranti ukrasti posao. Oni su normalna pojava, kaže Kranjec.

Apelira i na javne osobe koje mogu utjecati na javnost da i same pokažu solidarnost te dobrodošlicu izbjeglicama i migrantima.

Govoreći o slučaju Mađarske i njena stava prema migrantima, Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže kako postoji bojazan da će doći do većeg povećanja političkog ekstremizma. Ključno je pitanje ipak - kako će se EU ponašati u takvim slučajevima odstupanja od europskih vrijednosti, istaknuo je.

Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu, kazao je kako je ponosan zbog odnosa Njemačke prema migrantima i izbjeglicama. 'I u Njemačkoj je međutim bilo incidenata u kojima su pojedinci izrazili negodovanje zbog dolaska migranata. U svakom društvu imate grupu pojedinaca koji nose u sebi neku vrstu mržnje, šire strah i to je takav tip ljudi, a kroz medije dakako dobiju određenu pozornost', istaknuo je Juratović.

'Ali oni su velika manjina i to mi je drago', kazao je, dodavši da u Njemačkoj ipak većinu čine veliki solidarni pokreti koji štite izbjeglice dok političke stranke, bez obzira što bi ih to moglo koštati glasova, daju jasne signale o tome da netoleranciji nema mjesta', zaključio je Juratović.