Pozivam Andreja Plenkovića i ostale da se odazovu pozivu na 25. sjednicu toga tijela, koja bi se trebala održati sutra s početkom u 11 sati u prostorijama Hrvatskog sabora, rekla je Orešković u slobodnom govoru u ime Kluba Centra i GLAS-a.

Sabor je Plenkoviću nadređeno državno tijelo

"Svaki neopravdani nedolazak Plenkovića i drugih pozvanih, a njemu podređenih osoba, poput Tene Mišetić i bivšeg ministra Tomislava Ćorića, predstavlja grubo rušenje Ustava, pravnog poretka, institucija države i države kao takve", poručila je.

Orešković, koja je članica Antikorupcijskog vijeća, podsjetila je da Sabor, sukladno Ustavu, bira i kontrolira Vladu te je u odnosu na Plenkovića nadređeno državno tijelo.

Svako Plenkovićevo i HDZ-ovo opstruiranje postupka utvrđivanja okolnosti u kojima je došlo do sistemske korupcije, u kojoj je Ina oštećena za više od milijardu kuna, potvrđuje dojam kako Plenković, kao premijer i predsjednik HDZ-a, stoji iza tog kriminala, korupcije i teških kaznenih djela, dodala je.

Podsjetila je da su se saslušanju pred Antikorupcijskom vijeću, samo u sadašnjem sazivu Sabora, odazvali glavna državna odvjetnica, ravnateljica USKOK-a, neki ministri poput Gordana Grlića Radmana te čelnici drugih institucija i tijela.

"Zar Plenković misli da je jedino on iznad svih tih osoba. Zar će ga članovi vladajuće većine u tome podržati i time podržati ovu agoniju i stanje institucionalno otete države", pita Orešković.

Jeckov: Raste vršnjačko nasilje u školi ili izvan nje

Čestitavši Svjetski dan učitelja, Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) upozorila je na problem vršnjačkog nasilja u školi ili izvan nje.

Međunarodno istraživanje, kojim je bila obuhvaćena i Hrvatska, pokazalo je da nasilno ponašanje doživljava 29,9 posto učenika, a njih 21 posto iskazuje nasilnost prema svojim vršnjacima.

Uz to, podaci MUP-a pokazuju da je lani zabilježeno 10 posto više slučajeva vršnjačkog nasilja u odnosu na 2020. Jeckov je upozorila da je vidljiv i zabrinjavajući trend spuštanja dobne granice u kojoj djeca postaju počinitelji nasilja.

Smatra kako treba revidirati Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004. jer su se od tada razvili novi sofisticiraniji oblici vršnjačkog nasilja, poput cyber nasilja.

Vidović: Hrvatska na samom dnu po razini minimalne plaće

Vezano uz donošenje Direktive o minimalnoj plaći, koju je usvojio Europski parlament, Davorko Vidović (Klub Socijaldemokrata) upozorio je da se Hrvatska nalazi na samom dnu europskih zemalja po razini minimalne plaće, ispod su samo četiri zemlje.

Istaknuo je važnost održavanja minimalne plaće na primjerenoj razini, što traži i Direktiva, kako bi se zaštitili najslabiji u društvu. Upozorio je da žene predstavljaju 60 posto primatelja minimalne plaće, a zastupljene su sa 46 posto u ukupnoj radnoj snazi.

Vidović ističe da bi minimalna plaća u Hrvatskoj, po kriterijima iz Direktive, trebala bruto iznositi najmanje 5246 kuna ili 693 eura, jer je u lipnju prosječna bruto plaća bila 10.492 kune ili 1392,5 eura.

Medijalna bruto plaća, koju većina europskih zemalja uzima za njezino određivanje, u Hrvatskoj iznosi 8562 kune i to sa Zagrebom, koji znatno iskače po visini plaća.