Gradske vlasti osam hrvatskih regionalnih centara zasute su sve većim brojem molbi građana za novčanom pomoći za plaćanje režija i opremanje djece za školu, u najvećim gradovima raste broj korisnika pučkih kuhinja. Pokazatelj je to da siromaštvo u Hrvatskoj raste i da sve veći broj građana ne može samostalno podmirivati osnovne životne troškove
Pri gradskim uredima zaduženima socijalnu skrb Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke, Pule, Varaždina, Vukovara i Dubrovnika istražili smo je li s produbljenjem gospodarske krize došlo do značajnijeg povećanja broja osiromašenih građana koje traže jednokratnu novčanu pomoć ili broja korisnika pučke kuhinje.
Stanje je, očekivano, najteže u najsiromašnijem Vukovaru u kojemu 10 ljudi dnevno kuca na gradska vrata u potrazi za novcem kojim bi platili režije, kupili djeci knjige za školu ili naprosto kupili hranu za svoju obitelj. Deset zahtjeva dnevno na grad od 25 tisuća stanovnika je zastrašujuća brojka. Međutim, stanje se dramatično pogoršava i u sredinama koje su dosad slovile kao bitno bogatije od ostatka Hrvatske - u Splitu, Varaždinu, Puli i Rijeci.
Pripreme za dramatičan rast siromaštva
Zagreb bilježi povećanje korisnika pučke kuhinje za 70 osoba, u Splituse broj korisnika bonova za hranu (grad 200 kuna, Caritas 500 kuna)povećao za 120 osoba, u Rijeci je 100 korisnika pučke kuhinje više (772 ukupno), uPuli očekuju porast broja korisnika jednokratne novčane pomoći zapodmirenje troškova stanovanja za 30 posto do kraja godine, u Varaždinusvakodnevno raste broj zahtjeva za novčanom pomoći, još je šeststanovnika toga grada završilo na prehrani pučke kuhinje.
U svim gradskim uredima za socijalnu skrb, osim u Zagrebu i Dubrovniku, otvoreno priznaju da očekuju i da se ozbiljno pripremaju za dramatičan porast broja siromašnih građana tijekom jeseni i zime, kad započne sezona grijanja. Upozoravaju da će se realnije brojke o porastu broja siromašnih moći doznati tek u listopadu i studenom.
Caritas ubrzano osniva župne podružnice
Za ozbiljno pogoršanje socio-ekonomske situacije priprema se i nacionalni Caritas.
'Još u ožujku smo organizirali okrugli stol s ljudima iz gospodarstva, politike, medija i banaka i svi su se složili s ocjenom da će kriza s jeseni pokazati svoje pravo lice. Zato smo i pokrenuli neke nove programe – odlučili smo bolje iskoristiti postojeće resurse, neiskorištene zgrade i zemljišta stavili smo na raspolaganje za socijalne stanove, a pokrenuli smo i osnivanje Caritasa u svim župama kako bismo bili najbliži onima kojima je najpotrebnije, a njih je sve više', ističe glasnogovornica Caritasa Robeta Brusić.
Prema podacima zagrebačke udruge Dobri dom, koja drži gradske pučke kuhinje, u kolovozu su pučke kuhinje glavnoga grada imale između 4.000 i 4.100 korisnika, a Mile Novačić koji njima upravlja kaže kako sa zahlađenjem očekuje i povećanje broja korisnika. Ističe da je statistika varljiva i da samo naizgled nema veće promjene u broju korisnika jer taman kad se dio korisnika financijski oporavi dolazi jednak ili veći broj onih koji su u tek zapali u nevolje. Ravnatelj Dobrog doma Alen Župan otkrio nam je da su u kolovozu u mliječnoj hrani pomogli 320 djece između 0 i 12 mjeseci života; da su pomoć u naravi za obitelji s troje i više djece dali 780 obitelji, a besplatni dnevni obrok dostavili su za 219 socijalno ugroženih korisnika.
Optimizam u Zagrebu i Dubrovniku
Prema podacima zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu 1.730 je osoba nositelja prava (sa 4.470 korisnika, članova obitelji) na prehranu u pučkoj kuhinji u kolovozu ove godine i to znači povećanje od 70 osoba u godini dana. Barem tako tvrde gradske vlasti. U Dubrovniku je 180 nositelja prava na stalnu socijalnu pomoć, imaju231 stalnog 'posjetitelja' pučke kuhinje i tvrde da rasta siromaštvakod njih nema.
Limitiranje novčane pomoći
U Varaždinu su, svjesni teške gospodarske situacije, unaprijed planirali 10 posto viši iznos za socijalu, ali čini im se da ni to neće biti dostatno za sve koji traže pomoć.U Splitu se pribojavaju da će uskoro morati limitirati jednokratne novčane pomoći jer je pritisak već sad velik, a očekuje se pogoršanje situacije sa sezonom grijanja. Gradonačelnik Željko Kerum povećao je iznos najviše jednokratne pomoći na 10.000 kuna i ta je svota namijenjena samo teško bolesnima. Iznos novčane pomoći za najsiromašnije (slučaj teške bolesti) povećao je i Osijek na 5.000 kuna. U tom gradu, za sada, broj siromašnih stagnira, ali valja imati u vidu da je zadnjih godina dramatično rastao i da Osijek ima čak 636 siromašnih obitelji.
Većina regionalnih centara osigurala je udžbenike za djecu iz socijalno ugroženih obitelji, a neki gradovi, od kojih se to ni ne bi očekivalo zbog izuzetno loše gospodarske situacije - poput Vukovara - osigurali su i besplatan prijevoz za sve srednjoškolce.
