'Više nema mjesta gdje nema stršljena. Ima ih svugdje. To je već šokantno. Situacija izmiče kontroli. U roku od dvije godine, ako se s ovim problemom ne bude obiljnije pozabavilo, stršljena će biti kao muha', upozorava za tportal osječki pčelar Ivica Mišin, volonterski lovac na gnijezda stršljena.

Samo ove godine, od početka travnja, uklonio je 567 gnijezda, od čega ih je više od 200 na području grada. Najveće gnijezde bilo je visoko 1,30 metara i metar široko.

'Ljudi se uopće ne trebaju upuštati u borbu sa stršljenom, upotrebljavati sprejeve, mahati metlom, špricati ih vodom, ganjati muholovkom, nego pozvati stručnu osobu koja će to odraditi', govori on.

Dok se nekada govorilo kako je stršljena najviše na selu, to pravilo danas više ne vrijedi. Mišin napominje kako ih sada ima po svuda.

'Nekada smo imali našeg autohtonog stršljena koji je bio po šumama, dupljama hrasta, divljeg i pitomom kestena, a sada imamo mutanta indijskog stršljena rasprostranjenog i po gradovima, stanovima, kućama, neboderima', ukazuje na problem ovaj volonterski lovac na stršljene.

Stršljene je tijekom desetogodišnjeg obračuna upoznao 'u dušu'. Aktivniji postaju u proljeće, početkom travnja, a u nastambe se povlače tek početkom studenog odnosno tek kada vani 'pritisnu' minusi.

'No, i onda su aktivni jer ako se primaknete gnijezdu, i onda će vas napasti. Stoga ne vrijedi ono što ljudi govore kako će pričekati zimu kako bi ih uništili', priča za tportal Mišin.

Zovu ga iz cijele Hrvatske

Ovaj se Osječanin pčelarstvom počeo baviti prije više od jednog desetljeća. Nedugo poslije toga krenuo je i u obračun sa stršljenima. Sve je počelo na njegovu vlastitom pčelinjaku.

'Imao sam kamionsku prikolicu sa 48 košnica i došao sam u obilazak pčelinjaka, ali sam ispred jedne košnice primjetio 300 do 500 pregriženih pčela. Nakon nekoliko puta uočio sam pet, šest stršljena u letu, kako napadaju i grizu pčele. Pratio sam ih odakle dolijeću i tako uništio prvo gnijezdo. Govorio sam o tome kolegama pčelarima, proširilo se među susjedima, i tako je sve krenulo. Išao sam uništavati gnijezda gdje god su me zvali', prisjeća se početaka ovaj pčelar čiji telefon ne prestaje zvoniti.

U pomoć ga zovu iz svih dijelova Hrvatske. Nasljednika u tom poslu već ima, jer tome podučava svojega sina i još dvojicu.

'Stršljen je štetočina koji ne radi ništa dobro. Kada vas ubode pčela, mjesto otekne, a od stršljenova ugriza čovjek umire', kaže Mišin kojega su prije nekoliko noći ugrizla četiri stršljena u Aljmašu nedaleko od Osijeka.

Kako je nedavno završio na Hitnoj...

'Tamo sam uništavao jedno ogromno gnijezdo. Prostor je bio jako skučen, mogao sam se uvući samo u špic potrkovlja. Smetao mi je jedan lim i kada sam ga povukao, to je udarilo, stršljeni su se uzbunili i par tisuća komada ih je bilo na meni. Bez obzira na to što imam profesionalnu opremu, točno su osjetili gdje je kombinezon zalijepljen za tijelo. Znači znoj i tu su me ubadali', kaže nam ovaj volonter koji se zahvaljuje liječnicima i medicinskom osoblju na Objedinjenom hitnom prijemu Kliničkog bolničkog centra Osijek.

Javio se sinu koji je obavijestio bolnicu da će se automobilom do njih dovesti otac kojega su napali stršljeni.

'Čekale su me dvije medicinske sestre, spojile odmah na aparte, dale protuotrov i infuziju', zahvaljuje im se lovac na stršljene koji je i prošle godine imao bliski susret s jednim od njih.

Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić Mišinu je obećao kupiti novo profesionalno odjelo za stršljene prilikom njihova nedavna susreta.

'Riječ je o specijalnom odjelu za stršljene. Ono je deblje od pčelarskog, višeslojno je. Kompletno je zaštićeno tijelo. Izgleda kao jednodijeli kombinezon koji prekriva cipele, ruke, ima kapu s vizirom i mrežicom. Ljudi često griješe kada me vide na televiziji ili pogledaju videouradak pa me vide u odjelu, pa posude od susjeda pčelara i idu uništiti gnijezdo. Ali to nije dobro. Pčelarsko odjelo je tanko!', upozorava ovaj lovac na stršljene.

U obračun s njima kreće najčešće noću. Započinje agresivno, s trovalentim plinom, a na kraju sve čisti dezinfekcijskim sredstvom.

Stršljene privlači hrana, ali i buka

'Noću izlazim na intervencije jer je učinkovitije budući su svi stršljeni u nastambi. Preko dana unutra ostane oko 30 posto čuvara gnijezda i hranilica, ženki koje hrane lavre. Kada bi ih napao preko dana i uništio, ostatak kada bi doletio i vidio to, razljutili bi se, a onda tako razjareni ne biraju metu, napadaju ježa, štakora, čovjeka, psa, mačku, sve što se kreće', objašnjava on.

U pomoć ga često zovu i osječki vatrogasci te Služba 112 s kojima, kaže Mišin, vrlo dobro surađuje, gotovo su postali obitelj.

'Iziđem na teren po njihovoj dojavi i pokušam preko dana umiriti ljude, pa posao dođem odraditi noću', kaže Mišin.

Objašnjava kako stršljena privlači hrana, ali može i buka nekoga stroja poput brusilice, motorne pile, trimera, kosilice, lavež psa ili vriska djece ako je u blizini gnijezda, posebice kada im se trebaju izleći mladi.

'Dva dana prije nego li se izgledu mladi, stršljeni su na oprezu. Čuvaju svoje gnijezdo i spremni su na napad u krugu sto ili 200 metara gdje odlaze po hranu. Ljudi koji imaju komposišta gdje odlažu primjerice kruške, grožđe, jabuke, kore od lubenice, sve što je slatko, neka to prekriju travom ili folijom kako ne bi privukli stršljene. Oni idu na slatko, ako sladora nema, neće ni dolaziti', objašnjava.

Svjestan je da se ljudi boje stršljena pa kada uoče da je krenuo prema njima počnu mahati rukama, bježati, a Mišin objašnjava kako treba pokušati ostati smiren i laganim se hodom odmaknuti.

Za svoj posao ne traži ništa, kaže nam on, ali mu ljudi, s obzirom na vrlo često prevaljeni veliki broj kilometara, daju onoliko koliko je potrošio na gorivo ili sredstava za rad. Posao bi mu ubuduće trebalo olakšati i obećanje osječkog gradonačelnika Vrkića za nepohodnim sredstvima za rad.