Dr. sc. Martina Šašić entomologinja iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu za tportal je objasnila da su neki mediji priču o napadu stršljena na motoriste ilustrirali fotografijama golemih azijskih stršljena, što je pogrešno.

'Kod nas najvjerojatnije još nema registriranih legla azijskih stršljena. Da su se ovdje udomaćili, o tome bi već sigurno bile objavljene neke stručne studije, a njih za sada još nema. Postoje informacije da su uvezeni u Francusku i ondje se nastanili', objasnila je Šašić.

'Dakle, najvjerojatnije su motociklisti ušli u teritorij europskih stršljena koji su kod nas uobičajeni, a oni su ih napali', dodala je.

Podsjetimo, stršljeni su ovog vikenda napali motoriste natjecatelje na utrci Extreme Enduro Lika 2015. koja se održavala kod Kunovca Kupirovačkog. Desetak vozača zatražilo je liječničku pomoć u strahu od alergijskih reakcija. Jedan motorist zadobio je čak šest uboda i to u vrat. Spašen je samo zahvaljujući hitnoj intervenciji HGSS-a.

Europski stršljen je, kaže Sašić, društveni kukac. Svi kukci iz tog reda opnokrilaca u komunikaciji koriste kemikalije koje djeluju kao pozivi za razmnožavanje, ali i za uzbunjivanje.

'Kada su uznemireni i kada ubodu, iz žalca ispuštaju otrov, ali i feromone za uzbunjivanje. Ti feromoni djeluju kao poziv za ostale jedinke kolonije pa nerijetko napadaju u većim skupinama. No oni ljude napadaju isključivo radi samoobrane', kaže naša entomologinja kojoj su inače stručnost leptiri.

Stršljene će uglavnom uznemiriti kretanje, odnosno pojave i boje, osobito tamnije i narančaste.

'To je evolucijska prilagodba jer su im prirodni neprijatelji sisavci koji su tamne boje. Što je točno izazvalo stršljene u Lici teško je reći, no očito su motociklisti ušli u njihovo stanište. Njih ima posvuda i u šumama i u ljudskim naseljima, po napuštenim kućama', rekla je naša sugovornica.

Ubod stršljena je dosta bolan, ali nije ništa jači od otrova pčele, samo ga imaju više.

'Čovjek će reagirati na ubod ako je alergičan, a u tom slučaju može nastupiti anafilaktički šok pa je potrebna antišok terapija. U ovo doba godine oni se nešto intenzivnije hrane jer se pripremaju za zimu. Stoga je moguće da su i nešto agresivniji', rekla je Šašić.

Naš stručnjak za pčele, ivanredni profesor na Agronomskom fakultetu dr. sc. Dragan Bubalo kaže da su stršljeni krajem ljeta dosta aktivni.

'Intenzivno se hrane i ubijaju mnoštvo pčela. Protiv njih se nije lako boriti. Mogu se samo postaviti klopke s mamcem u bocama', rekao je Bubalo.

Naš stručnjak kaže da ga ne čudi da je situacija bila opasna za motorista kojeg je čak šest stršljena ubolo u vrat.

'Posebno su opasni ugrizi u vrat. Čak i pčelarima znaju se dogoditi nesreće mada su stalno u dodiru s pčelama. Prije godinu ili dvije jednog je pčela kraj Zadra ugrizla za vrat i usmrtila. Pčele, ose i stršljeni su zajedno u vrhu liste životinja po broju smrtnih slučajeva koje uzrokuju', rekao je naš znanstvenik.

Najubojitija životinja svijeta zapravo je komarac jer prenosi malariju i druge zarazne bolesti. Iako se ljudi jako boje morskih pasa, statistike pokazuju da su pčele na drugom mjestu, osobito agresivne afričke. Poznato je da su vrlo ubojiti i azijski stršljeni koji godišnje samo u Kini i Japanu odnose stotinjak života.