Bivši zamjenik zapovjednika kninske policijske postaje Zvonko Gambiroža posvjedočio je da je s nadređenim Čedom Romanićem na dan ubojstva šestero srpskih civila u Gruborima 25. kolovoza 1995. krenuo prema tom selu u blizino Knina, no kako je bilo loše vrijeme, padala noć i nisu znali put do sela, odustali su i vratili se u postaju ispred koje su vidjeli predstavnike UN-a. Da se 'nešto dogodilo' u Gruborima, doznao je od tadašnjeg ravnatelja Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) Smiljana Reljića, koji je nazvao postaju i vikao, a navečer je i došao u Knin.

Po riječima svjedoka, Reljić je u postaji imao 'žučne rasprave' s ratnim načelnikom sektora specijalne policije Željkom Sačićem i koordinatorom MUP-a Stjepanom Buhinom, koji je ustrajao na tome da se u Gruborima obavi očevid, što se nije dogodilo, a svjedoku nije poznato zašto.

Miloš Mihić, koji je tada bio zapovjednik kninske policijske postaje, rekao je da ga je o ubojstvima u Gruborima izvijestio zapovjednik civilne policije UN-a i dao mu papir s imenima ubijenih. Mihić je o tome odmah izvijestio načelnika Policijske uprave Kotara Knin Čedu Romanića te dvojicu MUP-ovih koordinatora Buhina i Ivana Barića

Po naredbi Romanića, svjedok je informaciju UN-a upisao u knjigu događaja.

'Očekivao sam da će se obaviti očevid, no ništa se nije dogodilo, a Romanić mi je poslije rekao da netko zabranjuje očevid', izjavio je Mihić.

Ivica Vrtičević posvjedočio je da je kao kriminalistički tehničar s kolegom Jozom Bilobrkom bio zadužen za asanaciju terena te je u Gruborima fotografirao tijela žrtava. Do sela ih je terenskim vozilom dovezao Sačić, koji nije ništa govorio o događaju. Negative iz fotoaparata i videosnimke s terena navečer su, kao i obično, predali u ovlašteni odjel u zadarskoj Policijskoj upravi.

Bivši načelnik sektora policije u MUP-u Franjo Đurica rekao je da je nakon akcije "Oluje" bio zadužen za uspostavu policijskih postaja na oslobođenim područjima. O zločinu u Gruborima doznao je naknadno, a rečeno mu je da je ondje 'došlo do nekakvog oružanog obračuna'.

Ivan Krvavica, koji je za načelnika krim-policije u Knin došao mjesec dana nakon zločina u Gruborima, rekao je da je za ubojstvo civila doznao poslije od haaških istražitelja na, kako je dodao, 12-satnome maratonskom ispitivanju. Rekao je da je u Kninu trebao ustrojiti krim-policiju jer su tada "počele krađe i otimačine", no ne sjeća se da je bilo ubojstava.

Bivši policajac Slavko Raspović rekao je da ne zna ništa o ubojstvima u Gruborima. U to je vrijeme s još nekoliko policajaca čuvao srpske civile smještene u sabirnome centru u Kninu.

Bivši pripadnici ATJ Lučko Adolf Krizmanić i Tomislav Kartelo izjavili su da u akciji čišćenja terena tijekom koje se dogodio zločin nisu prošli ni kroz kakvo selo niti su vidjeli civile. O zločinu su čuli tek iz medija, a za razliku od nekolicine dosadašnjih svjedoka, koji su izjavili da su bili rapoređeni po grupama, oni tvrde da su se, zbog nepristupačnog terena, uglavnom kretali zajedno u jednoj koloni.

Kartelo je rekao da su ih nadređeni, kao i prije svake akcije, upozorili da ne diraju civile. On je bio u blizini svojeg zapovjednika Stjepana Žinića, koji je u izvješću o akciji napisao da je bilo pucnjave, o čemu svjedok, kako je rekao, ne zna ništa.

Krizmanić je rekao da je u akciji sudjelovalo 50-ak specijalaca te da je u daljini čuo pojedinačnu i rafalnu paljbu, no nije mu poznato tko je i gdje pucao.

"To nije bilo blizu nas pa nismo to ni provjeravali", dodao je.

Suđenje će se nastaviti 28. veljače ispitivanjem novih svjedoka, među kojima i Berislava Garića, koji je na početku bio jedan od osumnjičenika, no nakon istrage protiv njega je u nedostatku dokaza zaustavljen postupak.