Zakon koji je pušten u proceduru izazvao je brojne reakcije među Hrvatima u BiH, posebice onima koji žive u zapadnoj Hercegovini, u području koje graniči s Metkovićem, Vrgorcem i Imotskim, gdje mnogi od njih imaju prebivalište u RH. Samo u Vrgorcu se procjenjuje da ima 1.600 državljana BiH s prebivalištem u tom gradu od 7.000 stanovnika, a po službenim podacima oko 90.000 Hrvata iz BiH ima dvojno prebivalište.

Građani s dvojnim prebivalištem su radnici u Hrvatskoj, dio njih su učesnici i stradalnici Domovinskog rata i u Hrvatskoj ostvaruju svoja prava, veliki broj žena ostvaruje zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj, odlučuje se na porod u Splitu i drugim dalmatinskim gradovima, a potom koristi porodiljina i druga prava, tako da je ova Vladina odluka uzburkala stanovništvo s obje strane granice i postala vruća tema svih razgovora u pograničnom pojasu.

Dok stanovništvo s hrvatske strane uglavnom pozdravlja nacrt ovog Zakona, nadajući se trajnom rješenju jednog problema, kao što je popis birača koji pobuđuje strasti na lokalnim izborima, s druge strane granice, u Hercegovini, vlada zabrinutost i dilema kojeg se prebivališta odreći; onog u BiH ili onog u Hrvatskoj?

Jedan od vodećih hercegovačkih intelektualaca Nino Raspudićsmatra da nema nikakve dvojbe oko toga da će golema većina Hrvata, ako bude stavljena pred alternativu Hrvatska - BiH, a život im je iz poslovnih ili obiteljskih razloga vezan uz obje zemlje, izabrati Hrvatsku. To bi moglo dovesti do brisanja velikog broja Hrvata s biračkih popisa u BiH.

Ako imamo u vidu da ih se i danas preglasava na svim razinama, pri čemu je najeklatantniji primjer tzv. hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kojeg su izabrali Bošnjaci, jasno je da će to ostaviti teške posljedice na njihov, ionako bijedan, politički položaj. Po njegovu mišljenju to neće imati nikakvih posljedica za izbore u RH jer će se većina njih opredijeliti za hrvatsko prebivalište, pa će u tom smislu sve ostati na istom.

S druge strane, SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk kaže da u ovom trenutku financijsko-socijalni aspekt nije prioritet, o tome trebaju misliti ministar Ivan Šuker i Vlada; sada je bitno da se uvede reda u biračke popise jer mi želimo da se na lokalnim izborima u Metkoviću, Imotskom i Vrgorcu biraju ljudi koji tu žive.

SDP-u je prihvatljivo svako rješenje koje uvodi reda u biračke popise,a građani koji imaju državljanstvo i ovako i onako će moći birati na nacionalnim izborima.

Hoće li taj Zakon doista uvesti reda u popis birača, ostaje za vidjeti, no sasvim je sigurno da je teško pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve strane. Vrlo lako bi se moglo dogoditi da na izborima u Imotskom i Vrgorcu opet glasuju oni koji su i do sada glasovali, a od ionako malog broja Hrvata u BiH, njih oko 90.000 moglo bi se 'papirno' iseliti iz BiH i time dodatno otežati status Hrvata u BiH te otvoriti novi problem za hrvatsku državu koja skrbi za Hrvate izvan Hrvatske.

Prema reakcijama hrvatskih čelnika u BiH, novi Zakon o ukidanju dvojnog državljanstva nanijet će ogromnu štetu Hrvatima u BiH jer će ih se većina, zbog gore navedenih razloga, opredijeliti za Hrvatsku i na taj način će se 'papirno' iseliti 90.000 Hrvata od ukupno 400.000 koliko ih živi u BiH, a to je gotovo četvrtina od ionako malog hrvatskog korpusa koji se bori za svoja prava u BiH, gdje su malobrojniji u odnosu na pripadnike bošnjačke i srpske nacije.