S obzirom na brojne nepravilnosti i malverzacije koje MUP redovito primjećuje kada je u pitanju prijava prebivališta i boravišta, ministar Ranko Ostojić danas je na Vladi kao rješenje tog problema predložio novi Zakon o boravištu.

'Često se događalo da ljudi imaju osobne iskaznice s lažnom adresom, a MUP ih nije mogao odjaviti s te adrese bez njihovog osobnog zahtjeva. Sad se uvodi trajno i privremeno boravište. Trajno boravište će građani prijaviti kada su negdje trajno nastanjeni i u tom mjestu imaju obiteljske, profesionalne, socijalne, kulturne i druge interese, dok će privremeno boravište prijaviti oni koji nemaju namjeru trajnog nastanjenja u određenom mjestu, i to na najviše godinu ili iznimno na dvije godine', rekao je ministar Ostojić.

Primjerice, Ranko Ostojić, koji je do sada imao prebivalište u Splitu i boravište u Zagrebu, po novom zakonu će imati trajno boravište u Splitu, a privremeno u Zagrebu. Ako bude ministar u Zagrebu dulje od dvije godine, tada će morati prijaviti trajno boravište u Zagrebu i odjaviti se u Splitu.

Rok za prijavu boravišta bit će šest mjeseci od stupanja zakona na snagu. MUP će provesti informacijsku kampanju da bi svi građani na vrijeme znali kada i kako mogu potvrditi ili promijeniti boravište, a imat će mogućnost učiniti to jednim klikom na internetskoj stranici policije. One koji ne ažuriraju svoju prijavu ili ne potvrde svoje boravište policija će provjeravati na adresama koje su im navedene u službenim evidencijama. Ako policija ne nađe osobu u prijavljenom mjestu, brisat će je iz evidencije.

Neka privremena boravišta mogu trajati i dulje od godinu dana, primjerice za radnike i studente koji privremeno odlaze u inozemstvo, no tu informaciju ranije moraju podijeliti s MUP-om.

Ministar uprave Arsen Bauk vjeruje da će taj zakon pomoći i njemu: 'Primjerice, ovim pravilima možemo dovesti u red i popis birača koji ćemo usporediti s popisom stanovništva te se nadamo da će sljedeći izbori biti regularniji. Naime, oko 190.000 hrvatskih državljana izvadilo je putovnicu u inozemstvu, a uz to nisu izvadili i osobnu iskaznicu, premda imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. Od 190.000, za 60.000 osoba je istekla osobna iskaznica, od čega je samo 3.800 zatražilo produljenje, dok 40.000 nikada nije ni tražilo osobnu iskaznicu. Tako da razmišljamo da ograničimo popis birača na one koji imaju osobne iskaznice, a u inozemstvu na one koji se aktivno registriraju...'

U Ministarstvu uprave pretpostavljaju da je na popisu birača između 300 i 500 tisuća imena viška i to bez dijaspore. Ministar Bauk kaže da su među njima osobe koje nikada tu nisu živjele, ali su prijavljene, osobe koje su nekada živjele u Hrvatskoj, odselile su se i nikada nisu odjavljene te osobe uglavnom srpske nacionalnosti koje su zbog ratnih zbivanja otišle iz Hrvatske, ali i dalje imaju hrvatske dokumente.