Rješavanje pretvorbeno-privatizacijskog kriminala jedna je od onih svevremenskih priča u Hrvatskoj, a posljednji u nizu zaslužan za njezino ponovno aktualiziranje je ministar policije Ranko Ostojić koji je jučer najavio osnivanje Odjela za pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo, koji bi s radom trebao početi čim se usvoji novi zakon o policiji koji čeka zeleno svjetlo Europske komisije.

Ministar je također ocijenio da za popunjavanje odjela neće trebati novi stručni ljudi jer oni u policiji već postoje. Što su dosad radili, drugo je pitanje, možda bi se i time mogli i trebali pozabaviti istražitelji. Uglavnom, Ostojić je kazao: 'Na formiranje tog odjela upućuju nas izmjene Ustava, koje govore da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarijevaju. Osim toga, duboko smo svjesni da je riječ o području kriminala koji su institucije sustavno zaobilazile, iako je danas jednako aktualan kao i 90-ih godina.'

Zašto onda čitavo to vrijeme, a unatoč mnogim najavama obračuna, ništa na tom polju nije riješeno? Osim što je optužnicom za ratno profiterstvo, bez ikakvog umanjivanja njegovih (ne)djela, počašćen tek bivši premijer i Ivo Sanader. Možda zato što je, kao što smo i tom prilikom već pisali, 'sustav volio ratno profiterstvo'. Politički analitičar Jaroslav Pecnik, komentirajući najnovije Ostojićeve najave, kaže: 'Riječ je o izvršavanju predizbornog obećanja, ali objektivno tu nema nade, previše je vremena prošlo, a ljudi koje bi trebalo istraživati danas su stupovi pravde našega društva, koji su u to vrijeme jednostavno iskoristili pogodnosti Tuđmanovog režima. Nitko ih nije pitao kako su zaradili svoj prvi milijun, a više se u to ne može zagrepsti jer bi to značilo da se zagreblo u bit samog sustava.'

Optimističan nije ni Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva u Račanovoj vladi: 'Teško je očekivati neke velike efekte, ali bilo bi dobro staviti točku na . Riječ je o političkoj temi, temi koja je bila važna i u vrijeme koalicijske vlade, ali prošlo je dosta vremena, i promijenili su se mnogi vlasnici i teško je to sve raspetljati, ali bilo bi dobro da se to pitanje pametno riješi i da se okrenemo drugim važnim temama i gospodarstvu.'

'Oni koje bi trebalo istraživati postali su stupovi ovog društva'

Bilo bi dobro da se to riješi, ali kako upozorava Pecnik, ljude ta pitanja i dalje muče, pogotovo zato što je i današnja kriza dobrim dijelom posljedica sustava iz 90-ih koji se u mnogočemu i nije previše promijenio. Odgovarajući svojedobno na pitanja iz razdoblja pretvorbe i privatizacije iz vremena tada HDZ-ove prošle vlasti, Račan je kazao da SDP-ovci kao legalisti nisu mogli posegnuti za izvanrednim mjerama kada je grabež bio ozakonjen.

U međuvremenu, prije manje od godinu dana sličnu priču o obračunu s pretvorbenim kriminalom pričala je i tadašnja premijerka Jadranka Kosor. 'Odzvonilo je pretvorbenim kriminalcima', poručila je kad je krajem travnja prošle godine u Sabor po hitnom postupku slala prijedlog Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije. Predsjednica HDZ-a, stranke pod čijim je skutima cijeli taj projekt i bio osmišljen i proveden, sjetila se ratnih profitera i ostalih velikodostojnika iz 90-ih samo 20-ak godina kasnije, i to zato što je, glasilo je službeno objašnjenje, nezastarijevanje tih kaznenih djela definirano u izmijenjenom Ustavu nakon dugogodišnjih zahtjeva hrvatske javnosti.

Čak ni tada zakon, namjerno ili ne, nije mogao proći bez poslovičnih rupa, koje su zakrpane tek nakon upozorenja pravne struke. Zbog svega toga, Pecnik zaključuje: 'Možda će nadrapati tamo neki Pedro, ali razni todorići, rajići i ostale dinastije neće i cijela ta priča o pretvorbi i privatizacijskom kriminalu i ratnom profiterstvu je izgubljena priča, to su godine koje su pojeli skakavci. Međutim, da to vlast, bilo koja vlast prizna, doživjela bi blamažu premda će se to pitanje vući još generacijama. No, u biti je to samo jedna zgodna krpa za mahanje pred očima javnosti i služi pokazivanju političke volje i predizbornih obećanja.'