Uvijek optimistični Branko Grčić danas nije imao lagan dan. Onako sa smiješkom, uglađeno europski, a opet sasvim izravno i konkretno sasuo je Derose salvu kritika prema hrvatskoj Vladi i njezinom pokislom potpredsjedniku. Pa tako briselski činovnik, unatoč Grčićevim mantrama o vrlo dobrom povlačenju novca iz EU fondova, kontrira i kaže - apsorpcija vam je nikakva, javlja N1

'Na godišnjoj bazi sljedećih sedam godina imate dostupno sredstava od prosječno tri posto BDP-a. Radi se o ogromnoj količini novca koju možete iskoristiti. Do sada to niste činili', rekao je Deroose.

Ustvrdio je da je razina ukupnih investicija, koja je manja od 20 posto BDP-a, daleko preniska. Pritom kaže: 'Javne investicije su smanjene, reducirane, što ekonomski nije dobro, i to kritiziramo - nismo sretni zbog toga.'

Nije Deroose zaboravio ni investicije privatnog sektora.

'Sigurno je istina da su opći uvjeti za investiranje loši. Generalni komentar privatnog sektora je nedostatak predvidivosti zakona', poručio je Deroose.

Cijeli prilog N1 televizije možete pogledati ovdje

Posebno zabrinjava struktura hrvatskog deficita, jednog od najvećih u Uniji, naveo je Deroose, iznoseći Godišnji pregled ekonomskog rasta, kao i razina javnog duga koji je u šest kriznih godina s 38 skočio na 75 posto BDP-a.

'Prema procjeni Komisije mogao bi doseći do 90 posto do 2016. Gotovo se utrostručiti što izaziva našu snažnu zabrinutost', rekao je Deroose.

Grčić, međutim uvjerava da postoje naznake blagog oporavka, dok se fokus s trgovine i napuhanog balona u građevinarstvu okreće prema industriji.

'Veliki su izgledi da taj deficit u ovoj godini bude bitno manji. Praktički je nemoguće da u tih dvadesetak dana potrošimo pet milijardi više od onoga što ćemo uprihoditi u proračun', uvjerava Grčić.

Lalovac podsjeća kako je značajnija promjena minusa države ipak posao na duge staze. U 2015. očekuje najviše od građevinskog sektora, koji nosi 70 posto svih investicija. Pri tom je prozvao poslovne banke koje za to teško daju novac.

'Mi smo na NO HBOR-a morali donositi (odluku) za pet milijuna eura da krene izvozni posao u Alžiru, jer banke nisu htjele dizati telefonsku slušalicu kolegama kojima su bili dobri prijatelji do 2007, 2008. godine', primijetio je Lalovac.

Grčić se, pak, obrušio na kritičare na tragu podatka o skoro 32 milijuna eura plusa hrvatskih uplata i isplata iz proračuna Unije.

'Primanja iz EU proračuna i novac koji se sada nalazi u Nacionalnom fondu je veći od onog što smo iz tog istog fonda uplatili u europski proračun. Iza toga čvrsto stojim. Sve drugo je isključivo manipulacija. Zločestoća, vjerojatno i u predizborne svrhe', rekao je.

Hrvatska, dodaje Grčić, ima priliku za snažniji investicijski zamah uz pomoć EU fondova, no tu svoj dio trebaju odraditi i lokalne vlasti. Na tragu ambicioznog Junckerova plana za Europu teškog 315 milijardi eura, otklonio je kritiku šefa Komisije o malom broju projekata spremnih za financiranje od 77 koje je Hrvatska predložila.

'Postoje projekti koji jesu pripremljeni i koji se u srednjem roku mogu realizirati, i negdje oko dvije trećine vrijednosti projekata koji bi onda došli iza toga', objašnjava Grčić.

Lista projekata teška 21 milijardu eura trebala bi pokrenuti gospodarstvo koje prema potvrdi DZS-a palo 12. kvartal zaredom i to 0,5 posto. Samo je Cipar iza nas.

'Nemam nikakvih dodatnih komentara osim što je kvartalna stopa na nuli. Znači ostali smo negdje na razini prethodnog kvartala', kratko je komentirao Grčić.

Pomaku u 2015. vladajući se nadaju i od promjena poreza na dohodak protiv čega se Ustavnom sudu tuže lokalne vlasti. No štednja, koja je briselska poruka službenom Zagrebu, poruka je i središnje vlasti lokalnim jedinicama.

'Očigledno da one nisu spremne ići istim putem kojim ide država. A to je put racionalizacije i povećanja učinkovitosti funkcioniranja. Međutim, mislim da drugog izbora neće ni imati', jasan je potpredsjednik Vlade.