Hrvatska bi trebala imati 30 do 50 malih energana kako bi riješila problem otpada, rekao je u središnjem Dnevniku HRT-a Viktor Simončić, stručnjak za zaštitu okoliša. Uzvratio mu je Slaven Dobrović iz Zavoda za energetska postrojenja koji je ustvrdio da je to "apsolutno krivo" te dodao da "moramo biti odgovorni prema resursima"
Dobrović je ustvrdio kako se Hrvatska za vrijeme potpisivanja pristupnih pregovora Europskoj uniji obvezala na povećanje recikliranja otpada. '
Recikliranje je superiorno spaljivanju ili termičkoj obradi u svakom pogledu. Mislim da tu diskusije nema. Ne vjerujem da hrvatsko društvo ne može biti dobro u kružnom gospodarenju otpadom. Mi smo se na to obvezali pristupnim pregovorom EU. Znamo da Europa misli postati klimatski neutralni kontinent do 2050. godine', podsjetio je Dobrović u Dnevniku HRT-a.
vezane vijesti
Simončić je istaknuo da se ne odlučujemo za jednu od metoda, nego da moramo primjeniti obje. - Nije recikliranje ili termička obrada. To je oboje. Sve razvijene države koje imaju visok stupanj recikliranja i materijalne uporabe - imaju i termičku obradu. Ne možete sav materijal uporabiti. EK ima vrlo jasnu odrednicu, uzvratio je.
Gosti su se razišli i oko procesa reciklaže papira u Hrvatskoj. 'Energana za otpad je dio rješenja za Hrvatsku, možda više malih energana i postrojenja "waste to energy". Njemačka ima 720 takvih postrojenja. Kada bi mi to podijelili s 20, mi bi ih trebali imati barem 30, 40 ili 50', rekao je Simončić. Istaknuo je slučaj otoka Visa "jer se do Belišća ne isplati voziti stari papir", nego se, kako kaže "lokalno moraju rješavati stvari".
'To je apsolutno krivo. Moramo biti odgovorni prema resursima. Spaljivanjem se stvara viže neželjenih produkata. Postoji još jedna stvar, a to je energetika. Kada se stari papir vrati u proizvodni pogon, onda je proizvodni ciklus daleko kraći i treba bitno manje energije', uzvratio je Dobrović.
'Idemo prvo za gledatelje i struku pitati - je li postupanje Finske, Švedske, Švicarske ili Njemačke u redu ili ne? Mi ćemo biti kontra njih? Finska je prije više od 20 godina rekla: "mi smo rijetko naseljeni, nemamo prerađivačkih kapaciteta" i odlučili su se da 60 posto svog otpada termičke obrade. Mi u Hrvatskoj (također) nemamo te mogućnosti', odgovorio je Simončić.
Gosti su se osvrnuli i na ciljeve Europske unije koja do 2035. godine nastoji smanjiti količinu otpada koji se odvozi na odlagališta na samo 10 posto.
'To je dostižno. Dosta toga je krenulo u odvajanje i kompostiranje, ali napredak može i treba biti puno veći. Smanjiti emisije CO2 na one razine koje se traže danas je jako ozbiljna stvar', rekao je Dobrović.
'Ovo su prazne priče koje prolaze samo u Hrvatskoj. Čak više ne prolaze ni u Srbiji. Srbija je na Vinči napravila energanu kako bi rješila svoj problem otpada. Moramo imati educirani akademski kadar koji razumije o čemu se radi. Demagogija nas gura tamo gdje ćemo zažaliti', uzvratio je Simončić.
