Da je stvar izuzetno ozbiljna, potvrdilo je otkriće istog gena u plazmidima bakterija na drugom kraju svijeta, u Danskoj. Nakon što su Kinezi objavili svoj nalaz, Frank Aarestrup s Danskog tehničkog sveučilišta u Lyngbyju krenuo je s pretragom po danskim bazama podataka o DNK bakterija koje su pronađene u uzorcima na ljudima, životinjama i u hrani. Otkrio je gen u uzorku jedne osobe koja je 2015. imala infekciju krvi te u pet uzoraka uzetih iz peradi koja je uvezena iz Njemačke između 2012. i 2014.

Zašto tolika uzbuna?

Posljednjih godina sve se više govori o naglom porastu broja rezistentnih bakterija te o mogućnosti da svijet uđe u tzv. postantibiotsku eru.

No znanstvenici ističu da širenje gena MCR-1 posebno zabrinjava iz dva razloga: 1) on već postoji na plazmidima, pokretnim dijelovima DNK koji se lako prenose među bakterijama čak i različitih vrsta i 2) MCR-1 omogućuje otpornost na kolistin, najmoćniji antibiotik iz skupine polimiksina koji se obično koriste za liječenje infekcija izazvanih bakterijama otpornim na sve ostale antibiotike koji postoje na tržištu. Drugim riječima, širenje gena MCR-1 otvara mogućnost razvoja neizlječivih bakterijskih bolesti.

Prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, voditeljica referentnog centra Ministarstva zdravlja za praćenje rezistencije na antibiotike u klinici Fran Mihaljević, kaže da je otpornost bakterija na kolistin već ranije zabilježena no da je ovo prvi put da je gen identificiran u plazmidu.

'Bakterije rezistentne na kolistin otkrivene su u južnoj Europi, posebice u Grčkoj i u Italiji. Međutim, svijet je 18. studenog uzbunilo to što su Kinezi objavili da su gen za otpornost otkrili na plazmidu dok je on do sada bio prisutan samo na komosomskoj DNK. Kada rezistencija završi na plazmidu, puno lakše se širi, osobito uz veliku upotrebu kolistina', rekla je naša znanstvenica.

'Sve u svemu poruka je da je vrlo neugodno otkriće da se gen za rezistenciju na antibiotik koji nam predstavlja zadnje rješenje za liječenje infekcija uzrokovanih otpornim gram negativnim bakterijama sada našao i na plazmidu', dodala je.

Kako se širi otpornost bakterija?

Bakterije prilično brzo razvijaju otpornost na antibiotike, na što je prilikom dodjele Nobelove nagrade upozorio sam otac antibiotika Alexander Fleming. To mogu zahvaliti kratkom životnom ciklusu, ali i jedinstvenom mehanizmu kojim rezistenciju mogu širiti među sobom. On se naziva horizontalnim prijenosom. U stanicama bakterija postoje dva dijela genoma – jedan je smješten u kromosomskoj DNK, a drugi u odvojenim, manjim plazmidima. Gene koji završe u plazmidima bakterije s lakoćom prenose običnim kontaktom tzv. konjugacijom (pogledajte infografiku dolje).

Prijenos gena MCR-1 iz relativno bezazlenih bakterija u kojima se trenutno nalazi u opasne bakterije ponajprije će se dogoditi u bolnicama gdje se bolesnici operiraju, gdje se u njih ugrađuju drenovi, kateteri i sl.

Zabraniti zloupotrebu u uzgoju stoke!

Neki medicinski stručnjaci pozvali su na ograničavanje (zlo)upotrebe kolistina u stočarstvu. Naime, prema dostupnim podacima svake godine u uzgoju stoke potroši se oko 12.000 tona tog antibiotika. U većini slučajeva on se uopće ne koristi za liječenje bolesti već zato da se ubrza rast i spriječe infekcije životinja u nehigijenskim uvjetima u prenapučenim uzgajalištima.

Tambić Andrašević smatra da bi njegovu upotrebu u stočarstvu trebalo potpuno zabraniti.

'Kolistin je otkriven sredinom 20. stoljeća no u medicini je bio napušten jer je postojao strah da bi mogao biti previše toksičan. U to vrijeme su se pronalazili brojni novi antibiotici koji su bili sigurniji za primjenu pa smo si mogli dopustiti luksuz da kolistin prepustimo stočarskoj industriji. Poslije se pokazalo da on uopće nije tako toksičan kao što se mislilo. Kako se razvila rezistencija na antibiotike koje smo voljeli koristiti, a novih nema na pomolu, ponovno smo se okrenuli kolistinu. Budući da nam je zadnje utočište, trebalo bi zabraniti njegovu upotrebu u poljoprivredi', pojasnila je Tambić Andrašević.

Strašna perspektiva u postantibiotskoj eri

Danas malo tko pamti kako je izgledao život prije nego što je škotski biolog Alexander Fleming 1923. otkrio prvi antibiotik. Svijet u kojem bi svaki porod ponovno postao opasan po život baš kao i svaka rana, upala ili operacija, nama je teško i zamisliti, no mnogi stručnjaci ističu da takva crna vizija budućnosti nije pretjerani pesimizam. Apokaliptične prognoze u siječnju 2013. objavila je savjetnica britanske vlade za zdravlje prof. Dame Sally Davies rekavši da rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja prijetnju čovječanstvu sličnu kao i globalno zatopljenje ili terorizam. Slična upozorenja odaslala je i Tambić Andrašević istaknuvši da je Hrvatska pri europskom vrhu po uporabi antibiotika i rezistenciji na njih.

Obraćajući se predstavnicima članica G7 u listopadu 2015. u Berlinu dr. Margaret Chan iz Svjetske zdravstvene organizacije istaknula je da porast rezistencije bakterija na antibiotike predstavlja globalnu zdravstvenu krizu.

'S rijetkim zamjenskim proizvodima na vidiku, svijet se kreće prema postantibiotskoj eri u kojoj će uobičajene infekcije ponovno početi ubijati', rekla je Chan.

Naravno, brojni znanstvenici širom svijeta rade na novim rješenjima za problem superbakterija, no ona su tek u povojima. U međuvremenu treba nastojati što duže spriječiti razvoj rezistencije na postojeće antibiotike.