Prikupljanje potpisa počinje za dva tjedna, a birači će svojim potpisom moći zatražiti raspisivanje referenduma do nedjelje, 27.svibnja. Potrebno je, žau, prikupiti oko 380 tisuća potpisa.

Cilj referenduma je osigurati veće odlučivanje birača o njihovim saborskim zastupnicima, veće sudjelovanje birača u izborima te smanjenje političke trgovine i korupcije.

Prvo referendumsko pitanje, ako do referenduma dođe, glasilo bi; Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:

'Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor.

Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva. Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.

U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 4 posto važećih glasova birača.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.'

Drugo pitanje bilo bi ; Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi: Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.

Zvonimir Troskot, glavni koordinator 'Narod odlučuje' objasnio je da će uvođenje tri preferencijska glasa bez praga od 10 posto osigurati da isključivo preferencijski glasovi, glasovi birača, određuju poredak na kandidacijskoj listi stranaka, odnosno tko od kandidata ulazi u Sabor.

Tako se više neće moći dogoditi, naveo je, da u Sabor uđe, sadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković s oko 800 glasova birača, a ne uđe netko tko ima nekoliko puta više glasova od njega – jer nije dosegao istodobno 10 posto glasova cijele liste, odnosno svih kandidata.

Isto tako, istaknuo je, da tri preferencijska glasa bez praga spriječit će predizborne koalicije kojima velike stranke uvode proizvoljno male stranke koje ne mogu same prijeći prag od 4 posto.

Naime, pojasnio je, do sada se dogovorom šefa stranaka, na primjer HDZ-a ili SDP-a s HNS-om – kandidate HNS-a stavljalo na prva mjesta na listi – što je bilo jamstvo da će ući u Sabor. 'Referendum će to promijeniti – više se nikome neće moći jamčiti ulazak bez potpore birača', objasnio je Troskot.

Druga promjena koju donosi referendum za pravedniji izborni sustav je omogućavanje dopisnog i elektroničkog glasovanja – koje će osigurati veću slobodu u korištenju biračkog prava te veću izlaznost birača – i u Hrvatskoj i izvan nje.

'Referendumom za pravedniji izborni sustav broj saborskih zastupnika smanjit će se s najviše 160 na najviše 120. Proporcionalno će se smanjiti i broj zastupnika manjina – na najviše šest', rekla je Marija Burazer.

Objasnila je i da će raspon od 100-120 zastupnika osigurat će racionalizaciju troškova. 'Za jednog saborskog zastupnika mjesečno se izdvaja oko 75.000 kuna – oko 30.000 kuna za bruto plaću i još 35.000 kuna svaki se mjesec za svakog zastupnika uplaćuje njegovoj stranci. Ugrubo, godišnje će se smanjenjem broja zastupnika uštedjeti oko 38 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Referendumska inicijativa također osigurava da zastupnici manjina ne mogu glasovati o Vladi i proračunu. Na ovaj se način sprječava i politička trgovina manjskim mandatima koja može biti korisna za neke predstavnike manjina, ali sigurno nije u interesu naših sugrađana, pripadnika nacionalnih manjina, zaključila je Burazer.