Spomenik su otkrili izaslanik premijera, ministar branitelja Predrag Matić i predsjednik gradske četvrti Podsljeme Krešimir Kompesak, koji su položili vijence i zapalili svijeće žrtvama komunističkog režima. Vijence su položili i svijeće zapalili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, izaslanik predsjednice Republike Andrija Hebrang te izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Helfrih.

Istaknuvši kako su sve žrtve - fašizma i komunizma, jednako vrijedne i zaslužuju isti pijetet, Hebrang je upozorio da žrtve komunističkih zločina nisu ravnopravne te smo jedina država u Europi koja, po policijskim istragama, ima 960 neobilježenih i neistraženih grobova žrtava komunističkog režima. "To su nevine žrtve, kao i žrtve fašizma, jer nisu imale postupak optužbe, pravo na obranu i niti jednoj od njih nije dokazan nikakav zločin", istaknuo je.

Hebrang je rekao i da se lokalitet u Gračanima razlikuje od drugih jer su mještani imali hrabrosti i mudrosti da obilježe svoje lokalitete što se nije dešavalo u drugim dijelovima zemlje. Naveo je i da je Hrvatska jedina država u Europi koja nije obilježila grobove žrtava komunističkih zločinaca, koja nema ured za obilježavanje i otkrivanje komunističkih zločina te jedina država koja ne poštuje rezoluciju Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina.

Istaknuvši kako bez istine nema pomirbe, Hebrang je podsjetio i da su još 1991. putem saborske Komisije za istraživanje komunističkih zločina pokušali otkriti te žrtve, ali je tadašnja SDP-ova Vlada 2002. to prebacila u Ministarstvo znanosti, što je značilo kraj istraživanja. Isti "zločin prema žrtvama", upozorio je, dogodio se i 2012. kada je Vlada ukinula Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina te ga "pretočila u Ministarstvo branitelja, a što je protivno stavovima EU koji traži da se Ured izdvoji iz Vlade i depolitizira".

Naglasivši kako je stav Vlade da se prema svim žrtvama mora odnositi s istim pijetetom, Matić je rekao da je spomenik "Gračani-Banjaluka" tek drugo spomen obilježje u zemlji kojim se obilježava stradanje ljudi, najčešće nevinih, koji su nakon oslobođenja Zagreba 1945. stradali od ruke pobjednika.

Napominjući kako je znak da vladino Povjerenstvo za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja radi dobar posao to što ih ne vole "ni jedna niti druga strana".

Odgovarajući na prigovore kako njegovo Povjerenstvo ne radi dobro svoj posao, naglasio je da njegovi članovi, u kojem su ljudi "jedne i druge strane", rade težak posao. "Samo činjenicama možemo doći do toga da Hrvatska zaživi jedinstveno, jer imamo i previše drugih problema da bi se umarali ideološkim problemima. Ovo je pitanje povijesti", kazao je Matić.

Predsjednik sabora Leko rekao je da ne možemo promijeniti svoju prošlost, ali moramo učiniti sve da sadašnja generacija Hrvata i posebno buduća živi u boljim sustavima nego što su živjele žrtve komunizma i fašističkog terora. Podsjetio je da smo osudili zločine učinjene u ime bilo koje ideologije i naroda.

Leko je kazao i da proces otkrivanja žrtava komunističkog terora s pravom traži ubrzanje, ali i da je žrtvu važno temeljito utvrditi na istinama i činjenicama. Istaknuo je da je to civilizacijski dug Hrvatske države koji treba u miru i civilizacijski nastaviti raditi. "Svim žrtvama, bili lijevi ili desni, treba odati dužnu počast i pijetet, a onda možemo govoriti da ćemo graditi društvo koje će novim generacijama osiguratida žive sa novim demokratskim vrijedostima", kazao je Leko.