To ne iznenađuje jer je HTV-ova novinarka Sunčica Findak u središnjoj informativnoj emisiji lansirala poprilično alarmantne poruke koje se tiču zdravlja naše djece.

Prva je da bi WiFi tehnologija u budućim učionicama hrvatskih škola mogla biti opasna. Na to bi, među ostalim, trebala ukazivati činjenica iz priloga koja kaže da je kanadska Konfederacija vijeća roditelja donijela rezoluciju kojom je pozvala Odbor za obrazovanje da se prestane instalirati WiFi i ostale bežične tehnologije u škole u kojima je moguća mrežna tehnologija. No valja primijetiti da konfederacija nije nikakvo stručno tijelo, već predstavlja roditelje koji su katkad s razlogom, a katkad i bez njega, zabrinuti za zdravlje svoje djece.

U prilog strepnji trebala bi ići i izjava jednog od profesora na splitskom FESB-u, koji u prilogu prema komentaru HTV-ove novinarke govori 'o utjecaju svih mogućih zračenja', a zapravo spominje samo mobitele kojima su, kako sam kaže, dokazani tek neki toplinski efekti. Naime isti profesor kasnije kaže kako njegova kći jedina u razredu nema mobitel, ali ima laptop i tablet.

Findak nadalje ističe kako su prosvjetari oprezni jer 'žele potvrdu znanstvenika crno na bijelo kako bi upozorili učenike da mobiteli, tableti i bežične veze u školi štete zdravlju'. Iz ove rečenice može se zaključiti da prosvjetari samo čekaju potvrdu da je zračenje štetno!

Iz naslova i zaključka priloga proizlazi pak da ministar ne vjeruje postojećim europskim i svjetskim studijama pa je od Instituta za medicinska istraživanja (IMI) naručio novu hrvatsku koja bi trebala ispitati što je prava istina o štetnosti bežičnih tehnologija.

'Zanimljivo je da je jedan političar uopće išao tako daleko i tražio mišljenje struke, što u tehnološkom svijetu i nije baš popularno, s obzirom da taj svijet misli isključivo na profit', ističe Findak na kraju svojeg priloga.

Što bi ta poruka, odnosno kompliment ministru, trebao značiti? Da političarima generalno ne bi trebalo previše vjerovati jer su ili plaćenici tehnoloških kompanija ili im naivno i slijepo vjeruju? Odnosi li se to na sve političare i tijela EU-a koja su propisala standarde o dopuštenim i nedopuštenim zračenjima i potrebnoj zaštiti na temelju stotina studija koje su napravljene do danas? Odnosi li se to i na zdravstvena i regulacijska tijela EU-a? I konačno, treba li zbog toga Hrvatska naručivati i provoditi neke svoje posebne studije?

Nisu naručene nikakve studije

Neki ugledni članovi hrvatske znanstvene zajednice, koji znaju nešto o fizici i zračenjima, prirodno su reagirali na ovakvo senzacionalističko izvještavanje i zastrašivanje javnosti te navodne najave ministra.

Na znanstvenim i društvenim forumima upozorili su da bi provođenje nove studije IMI-ja bilo besmisleno jer već postoje stotine sličnih koje su pokazale da nema nikakvih dokaza da frekvencije i snage na kojima radi WiFi štete ili mogu štetiti organizmu. Stoga smatraju da bi takva narudžba bila ili populistički potez ili nepotrebno pogodovanje IMI-ju ili oboje.

No prema informacijama koje smo dobili od relevantnih osoba u ovoj priči – ministra Vedrana Mornara, bivšeg ministra Radovana Fuchsa, savjetnika u IMI-ju, i čelnika CARNeta Zvonimira Stanića, ključni naglasci priloga uopće ne stoje.

Naime Mornar i Stanić tvrde da nisu zatražili posebnu hrvatsku studiju o utjecaju WiFi-ja, već samo mišljenje stručnjaka jer žele da oni uvjere roditelje da će njihova djeca u digitaliziranim školama biti sigurna.

'Tu odgovornost ne želim prihvatiti na sebe jer nisam stručnjak za to područje', rekao je za tportal Stanić.

'Nismo tražili nikakvu posebnu studiju. O tome su već napravljena brojna istraživanja. No ne želimo da roditelji budu u strahu, već tražimo da nam struka potvrdi da će ono što ćemo napraviti u učionicama biti potpuno u skladu sa zdravstvenim standardima', rekao je Stanić.

Neke države, kazao je, ne prakticiraju rukovanje djece tabletima i drugim digitalnim tehnologijama prije petog razreda. Takve odluke uglavnom imaju pedagoška uporišta, međutim neki se boje da je to potvrda da su te tehnologije štetne zbog zračenja.

Slične informacije dobili smo i od Fuchsa.

'Nikakvu studiju nismo nudili niti ju je Ministarstvo naručilo. Istraživanja i mjerenja zračenja jesu u domeni djelatnosti IMI-ja. IMI se, među ostalim, već desetljećima bavi zračenjima, kako ionizirajućim tako i neionizirajućim. MZOS i CARNet mogu u sklopu svojeg projekta zatražiti naše stručno mišljenje, no mi ćemo ga dati na temelju već poznatih rezultata. Postoje različita mišljenja u svijetu o tome. Francuzi smatraju da bi djeca trebala koristiti digitalnu tehnologiju tek od petog razreda nadalje prije svega zato što prvo trebaju razviti potrebnu motoriku da ne bi sve radila samo micanjem prsta po ekranu. Razni su pristupi digitalizaciji škola u svijetu, no nitko od nas nije naručio niti nam je platio da idemo analizirati što se zbiva u školama. Kao institucija imamo relevantne podatke na temelju kojih možemo reći kakva je uobičajena praksa', rekao je Fuchs.

Ovu verziju priče potvrdio je konačno i MZOS. Naime iz MZOS-a su nam odgovorili da u svijetu već postoje istraživanja o zračenju bežičnih uređaja te da je 'ministar dogovarao s IMI-jem i CARNetom da prikupe činjenice vezano za dosad objavljena znanstvena istraživanja o utjecaju bežičnih veza na zdravlje'.

Štetna i neštetna zračenja

Svi organizmi na Zemlji žive okupani 'svim mogućim vrstama zračenja'. No problem je u tome što ne znaju baš svi novinari da nisu 'sva moguća zračenja' ista i štetna. Naprotiv, život kakav poznajemo temelji se na zračenju - svjetlu, toplini itd. WiFi, baš kao i mobiteli, radi na frekvencijama koje su niže od infracrvenih, što znači da su niže čak i od frekvencija na kojima funkcioniraju sve vrste grijalica koje nas griju u kućama. One su iste kao i one daljinskih upravljača, dojavljivača za bebe koji se postavljaju na kinderbete, alarma, mikrovalnih pećnica itd. Tek su malo više od onih na kojima rade televizijski i radijski odašiljači HRT-a, u kojem je zaposlena autorica uzbunjujućeg priloga, a koji nas kupaju već više od stoljeća.

Naime signal WiFi-ja je 100.000 puta slabiji od signala mikrovalne pećnice, a on je namjerno koncentriran kako bi zagrijao hranu. Godišnja doza zračenja koju osoba može dobiti od WiFi-ja u sobi jednaka je dozi koju će dobiti u 20 minuta razgovora mobitelom jer se mobitel drži neposredno uz glavu, a poznato je da intenzitet zračenja pada s kvadratom udaljenosti. Konačno zračenje koje emitira WiFi, baš kao i ono mobitela, spada u tzv. neionizirajuća zračenja. Štetnost zračenja generalno raste što su njegove valne duljine kraće, a frekvencije i energije više. Tako se primjerice zna da su najštetnija zračenja ona na valnim duljinama kraćim od duljina svjetlosti kao što su ultraljubičasto, rendgensko i gama, odnosno kozmičko. Ionizirajuće zračenje je opasno jer ima dovoljno visoku energiju da iz atoma izbije elektrone pa dolazi do kidanja kemijskih veza koje ovise o elektronima i stvaranja tzv. slobodnih radikala koji mogu ući u reakcije s drugim kemikalijama u organizmu te tako uzrokovati mutacije, oštećenja, rak i eventualno smrt stanica.

Konačno, besmisleno je dizati paniku oko škola kada se zna da danas u svakom kućanstvu postoje brojni mobiteli, tableti, daljinci i signali koji nam stižu iz naših i okolnih WiFi uređaja. Takvim WiFi-jevima, kojih se u svakom stanu ili trgu može uhvatiti po pet ili više signala, izloženi smo cijele dane i noći, a ne samo nekoliko sati, koliko traje školska nastava. Kada bismo se željeli zaštititi od 'svih mogućih zračenja', morali bismo oko svojeg stana konstruirati tzv. Faradayev kavez ili bismo trebali otići živjeti duboko pod zemlju ili u neku udaljenu špilju.

Za kraj treba istaknuti da, kada se prilog podrobnije analizira, postaje jasno da poruke iz naslova i komentara novinara zapravo ne proizlaze iz riječi intervjuiranih stručnjaka. Odakle dolaze? Pogledajte i zaključite sami.