Sukobi među beračima, otkupljivačima i destilerima smilja eskalirali su 15. lipnja, dana kada je službeno počela sezona branja smilja na kopnu. Stvari su otišle tako daleko da svako malo ureduje policija, a sudionici smiljem omirisanog biznisa međusobno se optužuju po medijima i najavljuju nastavke prijepora pred sudovima. 
I tportal je u nekoliko smo navrata pisao o problemima berača, otkupljivača i destilatora smilja, a proteklog tjedna objavili smo dva suprotstavljena i sukobljena viđenja.  U prvom udruženi poduzetnici triju šibenskih tvrtki - Smilje d.o.o., Essentia Dalmatica i Bioeterica - optužuju Sretana Jukića, poduzetnika koji sebe naziva najvećim otkupljivačem smilja u Hrvatskoj i njegovu obiteljsku tvrtku  Helichrysum Croatia. Dalmatinske tvrtke Jukića prozivaju za čitav niz, kako tvrde, protuzakonitih postupaka: da već nekoliko godina vrši strahovit pritisak na terenu - od toga da ucjenjuje berače da moraju brati smilje isključivo za njega, da želi uništiti sve ostale otkupljivače, da želi monopolistički odrediti cijenu smilja, da traži da se tim tvrtkama  zabrani prodaju smilja čak i s njihovih privatnih terena...

Jukić im ne ostaje dužan, prijeti tužbama, a neke od njih proziva zbog navodne utaje poreza i nezakonitog poslovanja. Istodobno izriče i teške optužbe koje se odnose na državne institucije nadležne za regulaciju i provedbu branja smilja.
 
'Upozoravam na posljedice koje izaziva pogodovanje Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatskih šuma tvrtkama Smilje d.o.o., Essentia Dalmatica i Bioeterica. Sve je to, naime, otišlo toliko daleko u kršenju zakona i štićenja prekršitelja zakona, pa je nas šest proizvođača bilo primorano o svemu obavijestiti DORH i USKOK, kojima smo poslali prijave te od kojih zahtijevamo žurni postupak. Ukratko, prijave protiv navedenih tvrtki, ali i državnih institucija poput Ministarstva zaštite okoliša te Hrvatskih šuma, poslane su istražnim pravosudnim tijelima koja se bave suzbijanjem kriminala i korupcije', utvrdio je Jukić za tportal.

Kriminal, korupcija, birokracija

Spominjanje kriminala i korupcije ozbiljna je stvar svuda u zakonski uređenom svijetu, pa smo pomislili kako je to i u Hrvatskoj. U toj vjeri strpjeli smo se nekoliko dana i počekali hoće li spomenute institucije same reagirati. Kako reakcija nije bilo, službeno smo zatražili odgovor i dobili smo ga brže nego li smo očekivali. Iz ureda glasnogovornice Ministarstva zaštite i okoliša brzometno nam je priopćeno kako se 'radi se o dvije priče ili dvije strane, a  njihove sukobe, različita viđenja, tumačenja ili poslovanja iz Ministarstva ne namjeravamo komentirati, a pogotovo se o njima ne namjeravamo 'očitovati'.

'Propisi vezani uz smilje iznimno su jasni i temelje se na stručnim podlogama Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nadzor nad provođenjem propisa naša inspekcija zaštite prirode provodi zajedno s policijom, svaki u skladu sa svojim ovlastima', navodi se u odgovoru nadležnog Ministarstva.

Hrvatske šume zamolili smo, pak da komentiraju, izjavu Sretana Jukića koji ih je otvoreno prozvao za kršenje zakona. 'Hrvatske šume su provele tri javna nadmetanja za pravo na sakupljanje smilja, a na drugom i trećem nadmetanju su navedenim firmama pogodovale tako što su im uvažile ponudu koja je protuzakonita zbog nemogućnosti javljanja zajednice ponuditelja, a nevažeća je zbog uplaćene početne cijene, a ne kako je Poziv na nadmetanje propisivao - ponuđene cijene, rekao je Jukić'.
Jednako tako zamolili smo komentar za najavu prijave Hrvatskih šuma „istražnim pravosudnim tijelima koja se bave suzbijanjem kriminala i korupcije“.

I oni su nam odgovorili brzo.

'Jedino što možemo komentirati jest da su Hrvatske šume Javni poziv objavile i postupak provele sukladno svim važećim propisima, a s ciljem zaštite smilja kao ugrožene biljne vrste koja je važan čimbenik biološke raznolikosti šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj.Upravo zbog općeg nezadovoljstva dosadašnjim načinom prikupljanja smilja, koji se nije pokazao dovoljno učinkovit niti uredan, odlučili smo na temelju čl. 36 Pravilnika o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda objaviti Javni poziv za sakupljanje proizvoda. Spomenuti Pravilnik javno je dostupan na web stranicama Hrvatskih šuma i dobro poznat svim tvrtkama iz sektora', kratko su otpisali iz Hrvatskih šuma.

Šok s ljekovitim biljem

Zanimljivo je da u spomenutim institucijama nisu ni pokušali komentirati izjavu vlasnice tvrtke Bioeterice Radojke Macan, koja tvrdi kako su problemi na terenu, koje mediji uspoređuju s 'Divljim zapadom'.  posljedica nepostojanja jasnog sustava.
'Država je već davno morala donijeti jasne odredbe o tome kako se bere i uzgaja smilje te tko ima pravo ubiranja smilja, a ne da u lipnju raspravljamo o rokovima. Nadalje, treba ulagati u edukaciju berača. Zbog mnogih nedorečenosti – od izdavanja popratnica za prijevoz smilja s privatnih parcela (na temelju kojih berači mogu brati smilje) do određivanja roka kad je branje najmanje štetno za budući rast smilja. Zato na terenu, tvrdi dolazi do, pritisaka, lažnih dojava. Svega toga, tvrdi Macan, ne bi bilo da  institucije, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša, šumarije, inspekcije i policija već sada sjednu i detaljno isplaniraju sezonu 2016.', kazala je u uzjavi za tportal Radojka Macan.

Kontoverze oko otkupa smilja, čini se, nisu neki izolirani slučaj. Srodni biznisi otkupa ljekovitog bilja u Hrvatskoj također su prepuni kontroverzi, u što smo se uvjerili smo se iz razgovora s Talijanom koji je ranije sudjelovao u otkupu imele. Ivano Baffetti, poduzetnik iz San Rema kaže da je i sam imao ružno iskustvo s otkupom  ljekovitog bilja u Hrvatskoj, zbog čega je i prestao poslovati u Hrvatskoj. Isprva je čak tražio da mu ne spominjemo ni ime.

'Prije prije desetak godina organizirao sam otkup imele u Slavoniji jer sam imao odlično tržište u Francuskoj. To je odlično funkcioniralo nekoliko godina jer sam našao osobu koja je organizirala otkup po slavonskim selima, a moj kamion bi samo kupio spremljene količine i prevozio ih u Italiju. Nakon nekoliko godina sam odlučio sam otići na teren u vrijeme kad se obavlja otkup da vidim ako se može što unaprijediti. Ono što sam vidio šokiralo me!', kaže naš sugovornik.

'Došli smo u neko selo u kojem su sakupljači bili jadni starci koji bi prikupili tek male količine imele. Ono što me zaprepastilo je da je čovjek koji je trebao biti moj partner njih tretirao  kao robove. Uzimao im samo ono što je bilo najbolje i plaćao puno manje nego što smo bili dogovorili. Pobjesnio sam i izbacio sam ga  iz kamiona, otkupio od staraca sve što su imali i nikad više nisam radio taj posao. Ne kažem da se takvo što zbiva u spomenutim slučajevima, ali ukazuje da u Hrvatskoj puno toga nije riješeno na dobar način',  kaže naš sugovornik i dodaje kako je svugdje ljekovito bilje i posebice smilje  dobar posao. Da je tomu tako pokazuje priča iz Provanse koja je na cvjetanju lavande napravila odličnu turističku reklamu, pa i kao dodatan izvor prihoda socijalno ugroženima. Problem je, kako je taj posao uređen, a za to je odgovorna država.

Za kaos na terenu – kriva država

'Ono što se u ovoj tipično hrvatskoj priči – ne ulazeći u priče o navodnom monopolisti koji pokušava omogućiti konkurenciju i masama siromaha koji potpuno nezaštićeni satima na suncu beru bilje - čini ključnim jest nepravilna regulacija posla. Upravo zbog toga se čuju toliki prijepori iz kojih je razvidno kako država nema jasnu ideju što bi joj bilo u interesu da se radi i na koji način', kaže Baffetti i na primjeru Italije u kojoj najviše posluje nudi razliku s Hrvatskom.

'Talijanska država ne uspostavlja ugovorni odnos s velikim otkupljivačima već s onima koji beru. Postoje razlike u zakonodavstvu između regije i regije, ali su bitne namjere države jasne. Ona osigura očuvanje i reprodukciju biljnog fonda, osigura dodatne izvore prihoda socijalno ugroženom stanovništvu i što je posebno važno obavlja fiskalnu kontrolu nad prihodima koji proizlaze iz ovakve djelatnosti', kaže naš sugovornik dodajući kako neke regije prave razliku između berača amatera i onih kojima je to dopunska djelatnost.  Amaterima se ograničava dnevna berba na količinu tri puta manju od one dozvoljene ovim drugima. Postoji li uopće način da se u Hrvatsku uvede reda, pa da sezona berbe 2016. godina protekne bez prosvjeda, antiprosvjeda, tužbi i protiv tužbi DORH-a- i USKOK-a?

'Po meni, za Hrvatsku bi bilo puno bolje da ne raspisuje koncesije za određena područja berbe koja se odnose na tvrtke u sporu već da daje dozvolu za branje u određenim područjima pojedincima s ograničenjem na dnevnoj i sezonskoj bazi. Ovo bi moglo dati mogućnost beračima da svoj proizvod prodaju boljem ponuđaču i tako postignu bolju cijenu s jedne strane a s druge onemogućuje monopolističko ponašanje u poslu kojem najmoćniji  postaju neka vrsta lokalnih feudalaca', prijedlog je našeg sugovornika.
Pojašnjava kako bi svaka količina koju otkupljivač kupi mora biti popraćena nominativom osobe koja mu je prodala bilje i brojem autorizacije kao i nazivom područja na kojem je ubrano bilje što sve zajedno državi olakšava kontrolu. Pritom, nikako se ne smije zaboraviti edukacija - svaka dozvola za branje bi trebala biti uvjetovana položenim ispitom nakon kratkog tečaja na kojem se berači upoznaju s pravilima branja, zakonima i karakteristikama bilja i načinima branja, a za dozvolu se plaća određena svota, možda u vrijednosti prosječne jednodnevne berbe. Svaki berač koji proda svoju robu je dužan predati državi na kraju sezone spisak ubranog i prodanog bilja koji se onda uspoređuje sa spiskovima otkupnih firmi. Nadalje, svake bi se godine odabirala druga područja na kojima se zabranjuje bilo kakva aktivnost zbog osiguravanja neometane reprodukcije.

'Važno je i da državni organi obavljaju kontrolu na području neposredno prije, tokom i neposredno nakon perioda berbe a kazne predviđene za utvrđene prekršaje moraju biti toliko velike da obeshrabre potencijalne prekršitelje', kaže Baffetti.